NE MOGU DA SE SLOŽE NI OKO TADIĆEVE „LISTE ZA BOJKOT“
Jedan sastanak, mnogo bojkotaških lidera za istim stolom i jedna ideja. Kao jabuka razdora bačena među prisutne, ona je postala mnogo više od spora, postala je mogućnost oko koje će se opozicione glavešine ujediniti. Reč je o ideji Borisa Tadića da se formira “Lista za bojkot”. Da li je ona to konačno ujedinjenje ili definitivni razlaz opozicije?
Predložio sam kompromisno rešenje - da opozicija ujedinjena izađe na izbore na listi koja bi se zvala “Lista za bojkot”. Uzeli bismo svoje mandate, a zatim proglasili bojkot parlamenta, odnosno jasno stavili do znanja da nećemo učestvovati u njegovom radu, da ćemo bojkotovati Vučićev režim. Novac koji sleduje poslanicima ne bismo uzimali, već bismo ga davali u humanitarne svrhe - rekao je Tadić. To bi, kako je rekao, bio produžetak politike bojkota.
Predlog za novo rešenje došao je u trenutku kada su se ponovo uskomešale strasti u delu političke scene koja je za bojkot izbora. Pokret slobodnih građana, koji je bio za bojkot, predomislio se i objavio da izlazi na izbore, dok su s druge strane neke stranke ostale pri svojoj odluci da na izbore 21. juna ne izađu.
- Čini mi se da je ovo pokušaj da se ne odustane od ideje bojkota, ali da se ona prilagodi. Kriza je promenila sve, a ovo je izašlo kao kompromis da se očuvaju birači koje ima bojkotaški deo opozicije. Sa premišljanjem u opozicionom bloku nastala je Tadićeva ideja kao posledica činjenice da su ranije donete odluke bile čvrste i podigle su očekivanja birača - kaže za “Blic” izvršni direktor Cesida Bojan Klačar.
Ipak, prema njegovim rečima, ova odluka sa sobom nosi i dobre i loše stvari.
- Opozicija se nalazi u kompleksnoj poziciji. Suštinski,
gledajući praktične posledice, ideja je vrlo teško ostvariva. Ako lista “Bojkot” bude formirana, opozicija bi trebalo da poziva birače da izađu na glasanje, da na koncu uđu u institucije, u parlament, a da se kasnije ne bore za interese građana, jer u radu parlamenta neće učestvovati - kaže Klačar.
On pojašnjava drugu lošu osobinu takve liste, a to je da se radi o velikom broju stranaka, te da je pitanje ko garantuje da neka od njih neće nakon ostvarenog dobrog izbornog rezultata ipak ući u Skupštinu.
- Setimo se da je 2016. godine Tadić izašao na izbore u koaliciji sa Čedomirom Jovanovićem i Nenadom Čankom, pa su se nakon toga rasturili i neki poslanici su otišli u druge poslaničke grupe objašnjava Klačar.
Prema oceni našeg sagovornika, Tadićeva ideja ima i svoje dobre strane, a one su u kompromisu.
- Ovo je dobro rešenje da se izađe iz situacije u kojoj se sada nalaze, jer nisu ni protiv bojkota ni za bojkot. Na toj pozitivnoj tenziji koja bi se izgradila mogla bi da se pravi strategija za predsedničke izbore 2022. godine - ističe Klačar.
Političke stranke su u danima posle sastanka iskazale svoje simpatije, odnosno nesimpatije prema Tadićevom predlogu. Oni kojima se dopao bili su, smeđu prvima, sada već bivši bojkotaši - Po