Kako su se majke provele tokom korone
Malo skuvaj, malo radi, malo operi, malo počisti, malo s decom uradi domaći... Tako je ugrubo izgledao dan mamama tokom pandemije, a mnoge su kazale kako su njihovi partneri tek sad uvideli koliko one posla zapravo obave u toku dana!
Tokom vanrednog stanja u našoj zemlji, više od 63 odsto majki nije imalo vremena za sebe u toku dana, a 60 odsto žena primarno obavljaju porodične obaveze više od partnera. Ove brojke potvrđuju opštepoznatu činjenicu da u porodici većina poslova pada na leđa majki, pokazalo je istraživanje „Majčinsto u doba korone“koje je sproveo „Centar za mame“.
Oni su organizovali Internet anketu u kojoj je učestvovalo gotovo 2.000 mama iz cele Srbije. Istraživanje je rađeno s ciljem da bolje razumemo iskustva i osećanja mama tokom vanrednog stanja ali i da ukažu na neophodne promene u vidu odnosa prema zaposlenim majkama, samohranim...
Istraživanje je pokazalo da je više od 80 odsto mama koje žive u partnerskoj zajednici, primarno ili isključivo učestvovalo u onlajn školovanju dece. Imajući u vidu da je isti taj procenat zaposlenih mama od onih koje su popunile anketu, ova cifra ukazuje da je većina njih tokom vanrednog stanja imala dodatan posao, pored regularnog posla na radnom mestu i uloge majke u porodici.
Upravo je ova brojka ostavila najveći utisak na Jovanu Ružičić, direktorku „Centra za mame“, koji je osnovala pre osam godina i zalaže se za prava mama u Srbiji.
- Znam da živimo u patrijarhalnom društvu i da se posao u kući ne deli ravnopravno, ali sam mislila da taj procenat neće biti tako izražen. Oko 42 odsto očeva se uopšte ne uključuje u obaveze oko dečje škole. Tek svega pet odsto njih se bave školom više nego mame, a procenat onih koji ravnopravno prilaze školi je oko 12 odsto. Sve druge rezultate istraživanja sam donekle očekivala, ali ovo me je najviše iznenadilo - ističe za „Blic“Ružičić.
Ona smatra da su podaci istraživanja od ključnog društvenog značaja za planove u budućnosti.
- U slučaju da dođe do novog talasa epidemije ili vanrednog stanja, želeli bismo da oni koji donose odluke u državi imaju u vidu šta je to što utiče na porodice. Ako se planira onlajn škola u budućnosti, smatram da je jako bitno da se obrati pažnja na ove brojke koje smo pronašli u istraživanju. Ako se planira bilo kakav podstrek poslodavcima, bitno je da se ima u vidu kako su se mame osećale tokom rada. Izuzetno je važno da ne zaboravimo na samohrane roditelje, koje su u celom svetu primarno mame. Da je rađena anketa nezavisno od vanrednog stanja, sigurno bi te brojke bile slične - smatra Ružičić.
Psihološkinja Bojana Rubežanović, kaže za „Blic“da problemi svakako postoje, ali da su zbog aktuelne situacije postali naglašeniji.
- Korona nije stvorila nešto novo, samo je pojačala postojeće probleme. Ako je neko imao problem u porodici to je sigurno došlo do izražaja u izolaciji. Oni kojima je smetalo da budu zatvoreni sa partnerom 12 sati, prethodno su bežali od tog odnosa, komunikacije, intimnosti. Oni koji su inače bili anskiozni, postali su još više, a mnogi su ponovo krenuli sa farmakoterapijom koju nisu pili godinama. Za one koji nisu imali pomoć, bilo emocionalnu ili finansijsku, ovo je bio izuzetno stresan period - naglašava Rubežanović.
OTKAZI I SMANJENE PLATE
Rad u promenjenim uslovima, ili od kuće, postao je realnost za veliki broj mama u proteklom periodu. Anketa pokazuje da je tek svaka peta mama radila
sa radnog mesta, dok je više 46 odsto njih radilo od kuće. Samo 19 odsto zaposlenih mama nije moralo da radi.
Ono što naročito zabrinjava, jeste da je od ukupnog broja anketiranih, čak više od četiri odsto mama dobilo otkaz u vreme vanrednog stanja. Direktorka Centra ističe da su u neizvesnosti i oni koji nisu izgubili posao tokom vanrednog stanja, jer ne znaju šta će ih sačekati preko leta.
- To nije samo oko četiri odsto mama, već porodica koje u trenutku koji je izuzetno osetljiv i kada niko ne zapošljava za vreme pandemije, ostaju bez novca na koji su računali. Velikom broju porodica to je donelo izuzetno nepovoljnu situaciju - napominje Ružičić. Kada je reč o primanjima, gotovo trećina mama (29 odsto) izjasnila se da im je plata smanjena tokom vanrednog stanja, a samo tri odsto njih je dobilo povišicu.
SMANJENA PRODUKTIVNOST
Više od pola ispitanih mama koje su tokom vanrednog stanja radile od kuće smatra da su bile manje produktivne, dok samo nepunih 10 odsto misli da su bile produktivnije nego inače.
Na njihovu produktivnost najviše je uticala briga oko dece, porodične obaveze i stresa u vezi sa aktuelnom situacijom. Imajući u vidu te podatke, kao i da je više od 60 odsto mama nije uspelo da usaglasi poslovne obaveze sa porodičnim i da im je balansiranje teže nego inače, Ružičić nije iznenađena što su žene bile manje produktivne na poslu.
- Nevezano za vanredno stanje, mame inače imaju dva posla: plaćeni koji obavljaju na radnom mestu i neplaćeni koji se tiče brige od deci, porodici, roditeljima... Čini mi se da su tokom pandemije, umesto ta dva regularna posla mame imale tri posla. Tu spadaju obaveze oko
dečje škole, a sigurna sam da mnoge mame nisu nabavljale potrebštine samo za sopstvenu porodicu, već i roditelje, starije rođake, komšije... Stoga, kada imate sve te obaveze a dan i dalje traje 24 sata, ne iznenađuje me da su žene imale problem da se fokusiraju - kaže ona.
PODELA OBAVEZA
Mame koje žive sa partnerom, zajedničke porodične poslove u regularnim uslovima dele tako što one više rade – gotovo 60 odsto žena se tako izjasnilo. Podjednako deljenje obaveza u kući prisutno je u oko 40 odsto slučajeva, a svega 0.9 odsto očeva radi više od majki! Ta podela poslova nije se pomenila ni u vreme vanrednog stanja za ogromnu većinu majki (73 odsto).
Patrijarhalno društvo u kome živimo nameće da žena obavlja sve poslove oko dece i kuće, smatra Ružičić.
- Sigurna sam da mnogo više od 60 odsto žena primarno obavlja obaveze oko kuće više od partnera. Nismo radili istraživanje ko se na nedeljnom nivou koliko sati bavi kuvanjem, peglanjem, pranjem veša, nabavkom... Samim tim, smatram da na te brojke i te kako utiče naša patrijarhalna sredina. Patrijarhalno očekivanje je da žena radi sve - podvlači ona.
Dodaje da u situaciji kada muškarac uradi makar nešto od porodičnih obaveza, to se doživljava kao izvanredan čin.
- Imam brojne drugarice koje kažu da im muž pomaže kada usisa kuću. To nije pomaganje, već učestvovanje u zajednici. Većina nas će pohvaliti oca koji je promenio bebi pelene, a ne hvalimo mame jer se za njih to podrazumeva - kaže Ružičić.
S tim je saglasna i psihološkinja Rubežanović koja smatra da je dodatno pao položaj žene u društvu.
- Istraživanje je definitivno pokazalo da su žene bile najviše pogođene ovom situacijom. Sigurno je da postoje pozitivni primeri u smislu da su muškarci uvideli koliko zapravo žena radi kod kuće i koliko je to stresno. Međutim, tu postoji kulturološki problem da se podrazumeva da majke bolje brinu o deci
Sve majke bile su na udaru ali ubedljivo najjači aplauz zaslužuju samohrani roditelji
od očeva, što nije tačno - ističe psihološkinja.
Naglašava da je takvu ulogu majke doneklo društvo nametnulo, ali su je i žene same preuzele, te sebe identifikuju – „vredim ako sam dobra majka.“
- Žene kako nose taj teret, nesvesno guraju muškarce od odgovornosti u vaspitavanju dece. Tako se podstave od samog početka, pa im kasnije smeta što očevi izmiču od nekih obaveza u porodici. Međutim, muška figura je jako bitna u odrastanju i vaspitanju - napominje Rubežanović.
Da žene prihvataju svoje obaveze oko porodice kao nešto što se podrazumeva, govori činjenica da je 60 odsto njih odgovorilo da im odgovara podela poslova tokom vanrednog stanja. Pritom, zanimljivo je da čak 63 odsto njih prijavilo da su imale više obaveza u tom periodu.
SAMOHRANE MAME
Anketa je pokazala da su mame koje samostalno obavljaju roditeljsku dužnost u nezahvalnoj poziciji sa i bez vanrednog stanja! Anketa je pokazala da čak više od 63 odsto samohranih mama nije imalo nimalo vremena za sebe u toku dana, dok je gotovo 21 odsto njih moralo u svaku nabavku da povede i dete jer nisu imale kome da ga ostave. Više od 62 odsto samohranih mama nije imalo nikakvu ponudu za pomoć od prijatelja, a više od polovine nije imalo koga da pozove onda kada im je bila neophodna neka neplanirana pomoć tokom perioda kada nije bio policijski čas.
- Ovo istraživanje je samo potvrdilo ono što već znamo – teško je biti roditelj. A naročito kada samostalno obavljate roditeljsku dužnost. Rasplakala sam se kada sam pisala taj deo, od toga da je svaka peta žena morala da vodi dete u kupovinu jer nije imala gde da ga ostavi, a da više od polovine njih nije imalo koga da pozove u slučaju bilo čega vanrednog. Zamislite, krajem marta kada smo svi bili u panici, a majka ide u samoposlugu sa jednim, ili troje male dece. Kako se ta žena osećala u tom trenutku? Osim toga, tu su i njena deca koja odrastaju pored žene koja oseća da je sama na svetu i nema nikakvu podršku ističe Ružičić.
S tim je saglasna i psihološkinja Rubežanović koja podvlači da su sve majke bile na udaru, ali ubedljivo najveći aplauz zaslužuju one koje su samohrane!
ŠKOLA NA DALJINU
Čak više od 85 odsto mama smatra da su se njihova deca snašla sa onlajn školom, a njih svega četiri odsto odgovorile su negativno.
- Deca su se snašla jer su mame sedele sa njima i radile domaće zadatke. Iznenadilo me je da je samo oko 50 odsto mama reklo da im se ne dopada onlajn škola. Mislim da je na to uticalo što je istraživanje rađeno u trenutku dok su se žene još bile u stanju šoka i prilagođavanja. U mojoj okolini ta brojka je 100 odsto i sve žene sa kojim sa razgovarala jedva čekaju da se završi onlajn deo i da prestanu da se dopisuju sa roditeljima i učiteljima u viber grupama - kaže Ružičić i dodaje da je značajan pritisak nametnut idejom da se obaveze oko škole završe do kraja maja.
Obaveze oko dece žene su same sebi nametnule, iako je muška figura jako bitna u odrastanju
AKO NISTE PSIHIČKI DOBRO – KAKO ĆETE DA BUDETE TAJ KAMEN OSLONAC U PORODICI? TO KAKO SE MAMA OSEĆA UTIČE NA CELU PORODICU. POSTOJI SJAJNA SKANDINAVSKA POSLOVICA: „KAD JE MAMA SREĆNA, SVI SU SREĆNI.“
EMOTIVNA STANJA MAMA
Istraživanje je pokazalo da je mamama potrebna bolja psihološka pomoć kako bi se bolje izborile sa stresom i anksioznošću, koji su bili glavni problemi sa kojima su se one borile tokom vanrednog stanja.
Kod gotovo 30 odsto njih preovladavao osećaj anksioznosti, oko 23 odsto strepnja, kod više od šest odsto strah, a samo njih devet odsto je osećalo mir.
Tokom vanrednog stanja na mejl adresu Centra stizale su brojne poruke mama koje su žalile na probleme koje ih muče. Kako ističe psihološkinja Rubežanović, reč je o istim problemima koje mame inače imaju, ali je na sve to dodat i strah od korone.
- Primera radi, mama koja se tek porodila i pod jakim je emocijama, te ne zna kako da se nosi sa tim. Takođe, mame su pitale kako da se nose sa svim obavezama, kako da organizuju dan. Imali smo onlajn predavanje na Fejsbuku kako da žene organizuju svoje vreme i da smanje tenziju koja je sveprisutna. Zatim, problemi u vaspitavanju, kako da uspostave autoritet oko škole, kako da im pomognu u učenju... Dakle, to su isti problemi kao i ranije, a na sve to imale su i dodatni strah od zaraze i smrti - navodi psihološkinja Rubežanović.
Ružičić smatra da su emotivna stanja mama tokom vanrednog stanja uticala na sve ostale rezultate u istraživanju.
- Ako niste psihički dobro – kako ćete da radite, kako da pomognete detetu, kako da budete taj kamen oslonac u porodici? To kako se mama oseća značajno utiče na celu porodicu. Postoji sjajna skandinavska poslovica: „Kad je mama srećna, svi su srećni.“Ove brojke koje govore o tome da se žene nisu dobro osećale su brojke koje su primenljive na mnogo širi krug ljudi, odnosno na čitave te porodice - zaključuje direktorka Centra za mame.