SVI BI U BEOGRAD ILI NOVI SAD
Kada je reč o unutrašnjim migracijama, praktično jedino beogradski region i Novi Sad beleže rast broja stanovnika.
- Prema podacima za 2019. godinu, stopa rasta stanovništva Srbije u odnosu na prethodnu godinu je negativna i iznosi -5,4‰. Jedino je u beogradskom regionu porastao broj stanovnika u odnosu na prethodnu godinu, i to za 2,3 ‰. Preostala tri regiona beleže pad broja stanovnika: region Vojvodine (-5,3‰), region Šumadije i zapadne Srbije (-8,4‰) i region južne i istočne Srbije (-10,2‰). Zone značajnijeg porasta broja stanovnika (više od 6‰) nalaze se na području beogradskog regiona i to su opštine Vračar, Palilula, Surčin, Zemun i Zvezdara. U regionu Vojvodine značajniji rast beleži jedino Novi Sad. Broj stanovnika beogradskog regiona raste samo zahvaljujući pozitivnom migracionom saldu, mada se i tu vidi smanjenje. Treba sačekati rezultate predstojećeg popisa stanovništva, koji će pokazati pravu demografsku sliku - zaključuje Sekulićeva.
statistiku nisu neočekivani.
- To su još optimistični brojevi pošto RZS ne raspolaže podacima o spoljnoj migraciji već pravi procenu broja stanovništva samo na osnovu prirodnog priraštaja. To znači da je situacija još nepovoljnija. Poslednji popis smo imali 2011. godine, odnosno pre devet godina. Kako se sve više udaljavamo od popisa, tako su podaci neprecizniji. Sve emigrantske zemlje imaju sličan problem sa podacima jer nijedan stanovnik nije dužan da, ukoliko ide da živi u inostranstvu, odjavljuje mesto prebivališta objašnjava Nikitović i dodaje da bi popis sledeće godine trebalo da donese podatke najpribližnije stvarnom stanju stvari.
KVALITET I KVANTITET
Ipak, kako kaže, ni aktuelne
brojeve ne treba shvatiti dramatično.
- Mnogo važnija od broja je struktura stanovništva. Tu, pre svega, mislim na obrazovnu, eskonomsku i socijalnu strukturu. Bitno je od čega ćemo da plaćamo porez, penzije, zdravstveni, socijalni sistem, vojsku, policiju... Zato nam je potreban bolji ekonomski položaj. Imamo države u Evropi i svetu koje su manje od nas sa manjim brojem stanovnike koji isto tako nestaju, ali zato imaju znatno bolji standard, više zarađuju - podvlači Nikitović.
Zato smatra da je potrebno drugačije pristupiti problemu.
- Strategija ne treba da bude usmerena samo na natalitet kao što mnogi misle. Dakle, ne samo na kvantitet nego i na kvalitet života. Recimo, danas kada roditelj
Od 1992. do 2019. godine u Srbiji je preko 770.000 hijada lica više umrlo nego što se rodilo
upisuje dete u školu treba da gleda kako da ga osposobi da ima što više šansi u životu. Ranije to nije bio slučaj. Ekonomska i psihološka cena deteta je umnogome porasla u odnosu na pre 50 godina - naglašava Nikitović.
POSLEDICE STARENJA NACIJE
Profesor sa Ekonomskog fakulteta Ljubodrag Savić kaže za „Blic“da je u Srbiji sad upola manje đaka prvaka nego pre 40 godina.
- To je sve posledica negativnog prirodnog priraštaja i spoljnih migracija. Sve to je udar na penzioni sistem. U odnosu na broj mladih, radno sposobnih, broj starijih se sve više povećava. A stariji ne doprinose BDP-U nego učestvuju u njegovoj raspodeli. Da bi penzioni sistem dobro funkcionisao od tekućih doprinosa, broj radnika u Srbiji trebalo bi da bude u proseku tri puta veći od broja penzionera. Međutim, mi smo u jednom trenutku pre 10 ili 15 godina imali čak više penzionera nego radnika. Broj radnika se sad podigao za nekih 60 odsto, ali i dalje smo daleko od toga da na jednog penzionera imamo tri radnika - objašnjava Savić i dodaje da zbog toga penzije moraju da se isplaćuju i budžetskim donacijama.
Posledice negativnog prirodnog priraštaja uporedo s penzionim trpi i zdravstveni sistem.
- Postajemo sve stariji, a samim tim i bolesniji. Zbog toga su za zdravstvo potrebna znatno veća izdavanja. To je logično pošto nemamo dovoljno tekućih doprinosa za zdravstveni sistem - naglašava Savić.
Konačno, koliko starimo