Đukanović: Odnosi Srbije i Crne Gore nisu dobri
đukanović smatra da se srbija meša u unutrašnja pitanja crne gore
Posle prvog sastanka Beograda i Prištine, u četvrtak, 16. jula, trebalo da bude organizovan i lični susret učesnika u Briselu
CRNOGORSKI PREDSEDNIK MILO Đukanović izjavio je da odnosi Crne Gore i Srbije “nisu dobri”, ali tvrdi da Crna Gora tome ničim ne doprinosi, već da samo “istrajava na odbrani svojih nacionalnih i državnih interesa”.
On je u intervjuu za podgoričku „Pobjedu“rekao da “još od vremena Miloševića zvanični Beograd nije više bio umešan u unutrašnja pitanja Crne Gore nego što je danas, bez obzira što se sa vrha čuju drugačije tvrdnje”.
Kaže da ključni srpski ministri gotovo svakodnevno, a kako navodi, često i neprimerenim jezikom, komentarišu procese u
Crnoj Gori s namerom da na njih direktno utiču.
Đukanović ocenjuje da oni tako dokazuju koliko je Srbija jaka i smatra da to u stvari svedoči o nečem drugom.
Želi, kako ističe, da veruje da “i u Beogradu ima zdravog razuma i spremnosti da radimo na popravljanju odnosa u obostranom interesu”. Ponavlja stav da su litije u organizaciji Srpske pravoslavne crkve “oblik političke borbe u nameri da se promeni vlast u Crnoj Gori, a ne zakon”. Kaže da su na početku litije bile vid pritiska na vlast zbog Zakona o slobodi veroispovijest, ali tvrdi da se na zakon zaboravilo i da organizatori sada imaju drugi plan.
- Ako nema ove vlasti, onda nema problema ni sa zakonom. Nema ni svega drugog što je Crna Gora ostvarila tokom novije istorije, a protiv čega su oni bili: od nezavisnosti i multietničnosti, do NATO i dogledne evropske perspektive. Dakle, nije više cilj promena zakona, nego promena vlasti - smatra Đukanović.
On SPC vidi kao predvodnika opozicionog bloka na predstojećim izborima u Crnoj Gori, zakazanim za 30. avgust i to ocenjuje kao “politički nonsens”. Smatra i da se SPC “sa svojim eparhijama decenijama pozicionira protiv Crne Gore”.
Što se tiče priče o svetinjama, navodi da je cilj donošenja Zakona o slobodi veroispovesti javni interes i ustavna obaveza države Crne Gore da štiti kulturnu baštinu zemlje.
Kaže da je donošenjem zakona država je obavezana da otvori pitanje pravne valjanosti upisa nekih verskih objekata u katastar.
- Ako neko nije uzurpirao svetinje, onda nema ni razloga za brigu. Osim toga, ukoliko neko govori o neosnovanom oduzimanju crkvene imovine, zakon otvara mogućnost transparentnog dokazivanja takvih tvrdnji na šest nivoa pravne zaštite, od Upravnog suda u Crnoj Gori, do Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu - rekao je Đukanović.
Verujem da ipak u Beogradu ima dovoljno zdravog razuma i spremnosti za popravljanje odnosa dve zemlje, kaže Đukanović
n