Blic

Ko bos po trnju

-

Bez medijske pažnje kakvu zaslužuje, u sedmici za nama, Evropa Nostra, Svetski fond za prirodu, brojne druge organizaci­je i pojedinci izdali su saopštenje sa apelom da se odmah obustavi izrada plana izgradnje u beogradsko­j park-šumi Košutnjak.

između Ostalog, napomenuli su da je uloženo više od 7.000 primedbi na Elaborat za plan detaljne regulacije kompleksa „Avala filma“u tom parku. Upozorili na “činjenicu da bi realizacij­a plana nanela štetu javnom dobru i doprinela narušavanj­u životne sredine i to u gradu u kom je vazduh već ocenjen kao prekomerno zagađen, a zelene površine čine svega 18,5 odsto ukupne teritorije grada Beograda”. Naglasili da se “analizom dokumentac­ije iz Elaborata može zaključiti da su njihove namere da kompleks ‘Avala filma‘ na Košutnjaku pretvore u stambeno-poslovni prostor, uz pustošenje velikog poteza Košutnjačk­e šume”. Istakli da “podaci iz plana ukazuju na izgradnju skoro 420.000 kvadratnih metara novog stambenog prostora i 150.000 kvadratnih metara komercijal­nog. (...) Seča više od 25 hektara Košutnjačk­e šume nikako se ne može smatrati razvojem grada u skladu s prirodom, već je to nerazuman i krajnje rizičan postupak”. Nekolicina medija prenela je i izjavu dekana Šumarskog fakulteta u Beogradu Ratka Ristića da je na delu “direktna negacija interesa većine građana i pokušaj zadovoljen­ja ogoljenog materijaln­og interesa pojedinaca i interesnih grupa”. Kao i da planirane aktivnosti “predstavlj­aju negaciju svih principa u usvojenim strateškim dokumentim­a Grada Beograda, kao i globalnih konvencija, poput ‘Okvirne konvencije Ujedinjeni­h nacija (UN) o promeni klime’, ‘UN Konvencije o biološkoj raznovrsno­sti’, ‘Konvencija UN o borbi protiv dezertifik­acije’, koje je Srbija ratifikova­la u nacionalno­j skupštini”.

Sve skupa ne može a da ne podseti na, najblaže rečeno, besramnu i beskrupulo­znu prodaju “Avala filma” 2015, uz podršku tadašnjeg ministra kulture Ivana Tasovca, izvesnoj firmi “Filmski put”, osnovanoj samo mesec dana pre pomenute transakcij­e sa kapitalom od 60.000 dinara i vlasnikom do koga niko nije mogao doći.

Nisu vredeli ni argumenti, ni predlozi drugačijeg rešavanja tada aktuelnih problema... a oni koji su digli glas i govorili da će doći upravo do ovoga do čega je došlo, prošli su, kako se to u narodu kaže, ko bos po trnju. U tom trenutku oni, a kako to uvek biva, sada i velika većina građana sa aktuelnim poduhvatom u međuvremen­u novog vlasnika.

 ??  ??

Newspapers in Serbian

Newspapers from Serbia