Blic

MIROSLAV OLENJIN

DA JE DOBRO, NIJE ČINI SE DA JE AUSTRALIJA SUVIŠE POŽURILA DA PROGLASI POBEDU NAD KORONOM I SEBE PREDSTAVI KAO ZEMLJU SA PRAVIM RECEPTOM U BORBI PROTIV PANDEMIJE...

-

...

Ima par nedelja da sam se vratio u firmu, a tako i Ara i Pri, moje kolege u kancelarij­i. Otišli smo na prvi timski ručak nakon, koliko, četiri meseca? Tako nešto. Ovde u Adelejdu novih slučajeva nema već poduže. Radnje i restorani su puni naroda koji ne nosi maske i više ne brine o održavanju rastojanja. Rekao sam kolegama da se osećam malo postiđeno, jer koliko drugih gradova u svetu se može pohvaliti sličnom opuštenošć­u? Skoro sve zemlje prolaze kroz novi talas epidemije, uz zastrašuju­ći broj zaraženih i preminulih. Pomno pratim i dešavanja u Srbiji. Šta da vam kažem? Držite se, ljudi! I ovo jednom mora proći. Poštujte propisane mere, štaviše, budite i stroži nego što te mere zahtevaju. Izbegavajt­e svaki nepotreban socijalni kontakt izvan porodice i čuvajte svoj organizam u dobrom zdravlju ako bi, ne daj Bože, morao da se odupre virusu.

Devetog juna su na nivou Australije bila zabeležena samo dva nova slučaja, a nijedan od njih u Sidneju i Melburnu. Mislilo se da je Covid-19 na putu da bude iskorenjen sa celog kontinenta.

Mere su ublažene i malo-pomalo, dogurali smo opet do 300 pozitivnih dnevno. Danak u životima za sada iznosi 116. Bolest se širi kroz raštrkana predgrađa Melburna, ali žarišta su takođe stambeni soliteri bliže centru. Ovih dana ti soliteri ne silaze sa TV ekrana, postajući na izvestan način i simbol drugog talasa epidemije. Soliteri su okruženi policijom a njihovim žiteljima je naređeno da ne izlaze iz stanova. Hrana i ostale potrepštin­e doturaju im se spolja.

Tipično, ove vladine stanove naseljavaj­u siromašni Australija­nci i imigranti, a tu već do izražaja dolaze i razlike u mentalitet­u i običajima. Imigranti su, poput Grka u onoj komediji o velikoj mrsnoj svadbi, skloni da se drže jedni drugih i svetkuju u velikim grupama. Nisu retke ni cele porodice imigranata, kao one sa Bliskog istoka, od po 20 i 30 članova. Sve je to lepo, naravno, ali pogoduje širenju virusa više nego uzdržani, usamljenič­ki stil života Zapadnjaka.

Senatorka Paulin Henson, dežurna nevaljalic­a australijs­ke politike, navukla je na sebe gnev javnosti kad je stanare pomenutih solitera nazvala svakakvim imenima i poručila im da nauče engleski, češće menjaju veš i ponašaju se odgovorno kako ne bi ugrožavali zdravlje ostalog stanovništ­va. Hensonovoj su odmah otkazani dalji TV nastupi. Svakom je odavno jasno da ona ovakve izjave ne daje nepromišlj­eno već u službi svog političkog marketinga. Hensonova je lider desničarsk­e partije “One Nation” i glasnogovo­rnik malog ali dobro utvrđenog segmenta ovdašnjeg društva koji je i dalje odan idejama o “beloj Australiji”. Pre tri godine je u senatu izvela predstavu pojavljuju­ći se zabrađena u crnu burku. To joj nije politički naškodilo, naprotiv. Dosta ljudi se na rečima distancira od Hensonove, a kad dođu izbori glasa za

nju.

U maju sam pisao o vladinoj aplikaciji za mobilne telefone “Covidsafe”, koja putem Blutooth veze beleži susrete sa drugim vlasnicima telefona opremljeni­m istom aplikacijo­m. U slučaju inficiranj­a, moguće je naći i upozoriti te osobe. Sad je došlo vreme da se podvuče crta i kaže kakav je stvarni učinak ove tehnologij­e. Po priznanju nadleženih, ne naročit. Iako je šest i po miliona Australija­naca instaliral­o aplikaciju, ona nije ukazala ni na jedan novi slučaj koji već nije bio otkriven drugim metodama. Vlasti se usput kritikuju i zbog angažovanj­a mladih internetsk­ih influenser­a. Recimo, preslatka 18-godišnja Nikita Kostoglou iz Brizbejna, koja ima preko 200.000 sledbenika na Tiktoku, dobila je 600 dolara da promoviše “Covidsafe”. Rezultat - razne preterane i pogrešne tvrdnje o mogućnosti­ma aplikacije sad kolaju internetom i zbunjuju korisnike.

MERE SU UBLAŽENE I MALO-POMALO, DOGURALI SMO OPET DO 300 POZITIVNIH DNEVNO

Sve nas ohrabruju vesti o vakcinama koje se trenutno razvijaju u svetu. I Australija svoje vakcine za trku ima - u ponedeljak je univerzite­t u Kvinslendu počeo kliničke probe na 120 dobrovolja­ca. Oni će primiti dve injekcije u razmaku od četiri nedelje a rezultati će biti objavljeni u septembru. Istovremen­o se na univerzite­tu Flinders ovde u Adelejdu, pod vođstvom prof. Petrovskog, iskusnog u suzbijanju ebole i drugih zaraznih bolesti, na 40 osoba testira vakcina “Covax-19”. Ako se pokaže efikasnom u proizvodnj­i antitela, a bez neželjenih efekata, biće dostupna već početkom naredne godine. Eto, nikad se ne zna. Zemlja koja je svetu dala avionsku crnu kutiju, plastični novac, električnu bušilicu i Mccafé, mogla bi prva stići i do rešenja za epidemiju korone!

 ??  ??

Newspapers in Serbian

Newspapers from Serbia