U SNAŽNIJI OPORAVAK SLEDEĆE GODINE
- Mada su u ovim okolnostima predviđanja krajnje nezahvalna i mada će oporavak naše privrede zavisiti, pre svega, od daljeg razvoja epidemiološke situacije, a onda i od brzine kojom se bude oporavljala globalna i posebno evropska ekonomija, verujem da će do snažnijeg oporavka doći tokom sledeće godine. I većina privrednika je, u nedavnoj anketi, procenila da će joj za oporavak biti potrebno oko godinu dana, onima iz najugroženijih sektora i nešto duže, dok trećina anketiranih očekuje da će se oporaviti za tri do šest meseci.
Mogu li pomoći strana ulaganja?
- Važno je i da nastavimo sa aktivnim privlačenjem stranih ulaganja i to investicija u proizvodnju robe više dodate vrednosti za izvoz, koje bi uposlile i domaće kompanije. Posebnu pažnju u narednom periodu trebalo bi posvetiti komunikaciji sa evropskim kompanijama koje svoju proizvodnju sa udaljenih tržišta približavaju matičnim zemljama. Veliki je i prostor za olakšanje poslovanja u zemlji kroz pojednostavljenje administrativnih,
tenderskih i procedura za izdavanje dozvola, za zapošljavanje. Uz to, na tržištu rada stvoren je veliki potencijal povratkom naših ljudi iz inostranstva kako onih sa fakultetskim diplomama tako i radnika sa iskustvom stečenim u zapadnoevropskim kompanijama i kvalifikacijama potrebnim domaćoj prerađivačkoj industriji.
Na koje mere finansijske podrške privrednici mogu da računaju. Čini se gotovo izvesnim da više neće biti pomoći u vidu minimalca.
podrške i sa manjim finansijskim opterećenjem, premoste problem likvidnosti do snažnijeg oporavka privrede. U definisanju tog segmenta podrške značajno će pomoći nalazi ankete o dosadašnjim iskustvima u korišćenju državne pomoći i stvarnim potrebama privrednika u narednom periodu.
Da li mogu da pomognu banke?
- Jedna od mogućnosti na koju ukazujemo i o kojoj ćemo razgovarati sa ministarstvima finansija i privrede, Narodnom bankom, AOFI i komercijalnim bankama jeste jača podrška izvoznicima kroz povećanje sredstava za osiguranje izvoznih poslova, što bi značajno popravilo, zbog pandemije, smanjeni izvozni učinak.
Da li se sada više plašite za privredu nego u aprilu i kakva nas jesen očekuje?
- Privreda Srbije je, zahvaljujući blagovremenoj vladinoj pomoći, podršci Privredne komore i velikim naporima i međusobnoj solidarnosti privrednika, iz prvog talasa izašla očuvanih kompanija i radnih mesta i tokom maja i juna krenula polako da se oporavlja. Zbog usložnjavanja epidemiološke situacije, godišnjih odmora i remonta, prema preliminarnim pokazateljima, u julu beležimo blago usporavanje industrijske proizvodnje i prometa u trgovini, mada za razliku od prolećnih meseci, prinudni odmori nisu masovni i privremene zastoje u radu beleži tek oko 50-ak
kompanija. Ohrabrujuće je što, posmatrano na godišnjem nivou, prognoze međunarodnih analitičara za Srbiju nisu pogoršane. Međutim, očigledno je da je neočekivani julski udar korona virusa produbio krizu svuda u svetu, da nije bilo očekivanog letnjeg predaha i da jesen dočekujemo sa dosta neizvesnosti kada je reč o zdravstvenom aspektu krize. To je i razlog više da podrška privredi, kojoj pribegavaju i druge države, bude blagovremena i ciljana kako bi što spremnija dočekala i lakše prebrodila jesen.