MOŽEMO POBEDITI SAMO VAKCINOM, NE KOLEKTIVNIM IMUNITETOM
Postoje samo dva načina da se izborimo sa koronom - ili će virus sam iščeznuti ili ćemo ga pobediti vakcinom, uverava Mijomir Pelemiš, jedan od naših najpoznatijih i najiskusnijih infektologa. Prema njegovim rečima, kolektivni imunitet nije rešenje jer je veoma rizična metoda, pošto se ne zna koliko ljudi će u tom slučaju biti životno ugroženo.
Pelemiš je naglasio da je trenutno cela Srbija jedno veliko žarište jer bukvalno svako u sebi može imati prisutan virus. Smatra da oni koji su preležali infekciju nisu stopostotno bezbedni, jer nije dokazano da više nisu prenosioci, kao i da ne mogu ponovo da se razbole.
- Srbija je kompletna žarište, mi ne znamo ko ima prisutan virus a ko ne. Broj koji čitamo i slušamo nije pravo merilo ko sve ima virus. Mi bismo to znali kada bismo testirali sve stanovnike Srbije, ali to je neizvodljivo. Bolest može da se spreči samo uz poštovanje svih mera prevencije, ne postoji drugačija odbrana od virusa korona. Pozivam sve da razmisle da svojim ponašanjem ne ugrožavaju samo sebe već svoje najmilije, kao i svoju okolinu. Nadam se da im je stalo do njih - istakao je Pelemiš za Televiziju „Prva“.
Prema njegovim rečima, maske moraju da se nose u zatvorenom prostoru i na otvorenom ako nema propisane distance.
- Komunikacija omogućava širenje virusa, kada pričamo on se širi, kapljica virusa ima u vazduhu ne samo kada kašljemo i kijamo - objašnjava infektolog.
On kaže da je ispočetka govorio da svi mogu da se zaraze, ali da je ishod bolesti različit kod različitog uzrasta, kao i u zavisnosti od kvaliteta zdravstvenog stanja.
- Zašto se zaražavaju mladi? Puno se izlažu virusu, druže se i u bliskom su kontaktu. Nije sigurno da mladi ne mogu imati i još neku bolest za koju i ne znaju. Ako unesete veliki količinu virusa postoji velika šansa da se ozbiljno razbolite - upozorio je Pelemiš i dodao da i deca obolevaju sa simptomima temperature i drugih, ali da većina dece preleži virus lakše nego odrasli.
Govoreći o borbi protiv virusa na duže staze, on naglašava da metoda sticanja kolektivnog imunuteta, putem “prokužavanja”, očigledno nije rešenje.
- U pitanju je veliki rizik jer mi ne znamo kako će koji organizam reagovati na virus. Jedino rešenje je vakcina, osim ako virus u međuvremenu sam ne iščezne. Celi svet je paralisan i proizvodnja vakcine bi donela korist. Međutim, problem je u tome što ne znamo kada će vakcina biti u upotrebi jer proći će još vremena dok ne prođu sva njena testiranja - objašnjava Pelemiš.
NIŠTA NIJE SIGURNO Prema Pelemiševim rečima, ne postoji stopostotna sigurnost da neko neće biti zarazan i kada nakon infekcije postane negativan na virus.
- Čak i kad čovek preleži bolest, ne zna se sigurno koliko je još zarazan. Nijedan test još sigurno ne dokazuje stopostotno odsustvo virusa. Teoretski je moguće. Ja bar znam nekoliko bolesnika koji su bili zaraženi, a posle 15 dana su imali negativan test
SVAKO MOŽE VELIKO ŽARIŠTE, DA LI JE CELA SRBIJA JE NE ZNAMO VIRUSA, A MI PELEMIŠ DA BUDE NOSILAC KAŽE POSLE INFEKCIJE,
NEKO ZARAZAN I
Čak i kada čovek preleži bolest, ne zna se koliko je još zarazan, nijedan test ne dokazuje stopostotno odsustvo virusa
Kod nekih pacijenata korona ostavlja ožiljke na plućima, fibroze, ali kod većine ne ostaju nikakve posledice, kaže dr Srđa Janković
i 17. dana dobili bolest. To će morati i dalje da se ispituje. Prosečna inkubacija je 14 dana, prvi simptomi infekcije mogu da se pojave za četiri, sedam, 10 ili 12 dana. Sve je to individualno. Ono što treba ljudi da shvate, bolesnici su zarazni u inkubaciji i zarazni su bez obzira na to što nemaju simptome - napominje Pelemiš.
On je objasnio i koja je razlika između lakšeg i težeg oblika bolesti.
- To je kada neko ima temperaturu, malaksao je, umoran, čula su poremećena, ali nema zapaljenje pluća niti neku ozbiljnu manifestaciju bolesti, te mu nije potrebna nikakva terapija, ali mora strogo da miruje - naveo je Pelemiš i dodao koji je najbolji način da odbranite organizam od virusa.
- Prirodni imunitet je
najbolja odbrana. Dobra kondicija, pravilna ishrana, dovoljno vremena za odmor i spavanje. Vrlo je važno da se organizam obnovi i regeneriše. Nikakvi specijalni suplementi nisu potrebni, sve to ima u voću i povrću. Hraniti se pravilno i voditi jedan umeren i normalan život, to je najbolja preventiva.
OSTAJU LI POSLEDICE?
Imunolog Srđa Janković, govoreći o posledicama koje virus korona ostavlja na organizam, kaže da najteži pacijenti često dobiju fibrozu pluća, dok većina ipak prođe bez ikakvih posledica.
- Ožiljak koji ostaje na plućima, ostaje kao ožiljak i tu nema popravke, ali deo pluća koji ostaje preuzima ulogu, tako da pacijenti mogu da nastave život uz redovne kontrole. Međutim, dobra vest je da velika većina pacijenata ne oseća nikakve posledice nakon zaraze - objasnio je Janković.
On kaže da svi građani moraju u svakom trenutku da se ponašaju kao da svako od njih može da se zarazi ili prenese zarazu drugima.
- Ogromna većina ljudi poštuje preventivne mere, ali je problem to što one nisu došle baš do svakoga. Manjina koja se ne pridržava, pogotovo ako je reč o većim okupljanjima bez zaštite, može da pogorša epidemiju - upozorava Janković.
Upitan kada se može očekivati kraj pandemije na svetskom nivou, napominje da je to potpuno nemoguće reći.
- Možemo da kažemo da postoje prve naznake da se bližimo poboljšanju, ali to je vrlo opasno reći zato što još uvek postoji potencijal pogoršanja - kaže Janković.