SE ŽALIO NA VOJSKU BOSNE
u predlogu.
Ovaj predlog uzbunio je neke bivše članove američke administracije. Aleksander Veršbou, tadašnji direktor za Evropu Nacionalnog bezbednosnog saveta (NSC) koji je učestvovao u pisanju strategije, rekao je da je to bio kompromis između različitih američkih agencija. To, međutim, nije odgovaralo bosanskom rukovodstvu kad se predsednik iz ratnog vremena Alija Izetbegović našao pod američkim pritiskom da pristane na srpski referendum.
- Postojao je ogromni pritisak u potpuno pogrešnom trenutku - kaže Mirza Hajrić, koji je tada bio portparol Ministarstva spoljnih poslova, a potom glavni savetnik Izetbegovića.
Hajrić, koji je danas ambasador u Australiji, rekao je da je Izetbegović odlučno odbio svaku sugestiju o srpskom referendumu. Klinton je u telefonskom razgovoru sa britanskim premijerom Džonom Mejdžorom 14. jula hteo da umanji značaj masakra.
Dok je masakr u Srebrenici bio u toku, Klinton je preko telefona u razgovoru sa drugim stranim liderima izražavao nezadovoljstvo bosanskom armijom što nije uspela da odbrani Srebrenicu. On je rekao da su bosanski vojnici pobegli, otkrivaju dokumenta.
- U Srebrenici je bilo oko 3.000 bosanskih vojnika…, ali oni su otišli bez borbe. Razgovaraću sa svojim vojnim savetnicima, ali oni su veoma skeptični o dovođenju snaga helikopterima, posebno ako Bosanci neće da se bore. Ne možemo apstraktno braniti demokratske vrednosti - rekao je on.
- Broj žrtava se smanjio i centralna Bosna je u miru zbog doprinosa Unprofora. Prosečni gledaoci televizije misle da je to jednako loše ili gore nego što je bilo 1992. - rekao je Klinton.
Na kraju su se SAD i saveznici složili da naprave uporište u poslednjoj muslimanskoj enklavi u Goraždu na istoku BIH, preteći velikim vazdušnim udarom u slučaju napada. Hrvatska ofanziva protiv Srba u zapadnoj Bosni u avgustu 1995. izmenila je mapu i naterala Srbe da sednu za pregovarački sto bez obećanja o referendumu. Rat se završio, Klinton je dobio “plus” na planu spoljne politike i osvojio reizbor 1996. Njegova dokumenta, međutim, služe kao podsetnik na to koliko su SAD bile blizu da odustanu od Bosne.
Suočavali smo se sa najtragičnijim događajem, a Amerikanci su pokušali da nas slome po tom suštinskom pitanju, rekao je Hajrić