OLIMPIJSKA SEĆANJA
Čuvam tako, beogradski list „Sport“, koji je u broju od 3. avgusta ovaj prodor jugoslovenskog sporta u svetski vrh propratio ovim rečima: „Šampion nad šampionima Leon Štukelj prvi je i jedini Jugosloven koji je poneo ponosnu titulu olimpijskog pobednika. Dvema zlatnim medaljama Štukelj je više doprineo popularnosti naše zemlje u svetu nego svi propagandni članci i brošure“- sećao se Štukelj.
Dve godine kasnije na Svetskom prvenstvu u Lionu, osvajanjem nove dve zlatne medalje, Štukelj potvrđuje uspeh iz Pariza i obezbeđuje mesto u ekipi za Igre u Amsterdamu, gde ponovo osvaja zlato. U Amsterdamu se desila pojedinost koju su novinari zabeležili.
- Dok je Štukelj izvodio probne skokove preko konja, publika je skočila na noge, a jedan oduševljeni gledalac utrčao je u vežbalište, podigao ga na ramena i uz burni pljesak odneo ga pred novinarsku ložu. Za vreme takmičenja na toj spravi, međutim, italijanske sudije dale su Štukelju ocenu 6,75, a dvojici svojih zemljaka desetku i devetku. Stručnjaci su izneli mišljenje da je zapravo Štukej zaslužio ocenu deset. Zaglušujuća provala nezadovoljstva u publici bila je najlepša i najvrednija satisfakcija jugoslovenskom takmičenju.
U jugoslovenskoj gimnastičkoj vrsti u Parizu, koja je osvojila 4. mesto, vežbao je i Boris Gregorka koji će nekoliko decenija kasnije stvoriti jedinog i pravog Štukeljevog naslednika - Miroslava Cerara.
Leon Štukelj proglašen je najvećim Slovencem 20. veka i najboljim slovenačkim ministrom inostranih poslova. List „Slovenske novice“novembra 1999. godine objavio je podatak do tada nepoznat široj javnosti.
- Velikog gimnastičara i sportistu svih vremena socijalistička vlast precrtala je pošto je javno govorio da mu je srcu najbliže odlikovanje orden Svetog Save koje mu je na prsa prikačio kralj Aleksandar Karađorđević...
Štukelj je preminuo 1999, četiri dana pre svog 101. rođendana. Vežbao je, rekreativno, skoro do poslednjeg časa.