OTVORENE SU TEŠKE TEME, A NAJTEŽE TEK DOLAZE
Treća runda dijaloga u Briselu završena je konkretnim rezultatima predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Avdulah Hoti dogovorili su mehanizam utvrđivanja evidencije raseljenih i nestalih lica i pristup svim arhivama, a Priština se obavezala na donošenje zakona o povratku raseljenih. U narednim rundama, kako je najavio Vučić, slede dve teške teme, o ZSO i finansijskim zahtevima.
Domaćini susreta u sedištu EU bili su šef evropske diplomatije Đuzep Borelj i specijalni predstavnik EU za dijalog Miroslav Lajčak. Odigravao se u dve sesije, a razgovaralo se o tri osetljive teme - pitanja manjinskih zajednica, rešavanje finansijskih potraživanja i imovine. Borelj je uoči sastanka rekao da su teme bitne i da razgovori nisu uvek laki. Takvu ocenu dao je i Vučić, ali je posle susreta rekao da je ostvaren pomak.
- Usaglasili smo stavove oko nestalih osoba, interno raseljenih lica i ekonomskih pitanja. Za nas je najvažniji slobodan protok kapitala, robe i usluga, to je za nas užasno važno. Mnogi u Srbiji
to potcenjuju, mnoge ne zanima to, a to su pitanja od suštinskog značaja. Važno nam je da imamo zajedničko tržište rada, robe, to će doneti napredak celom regionu. To je ono što je dogovoreno rekao je Vučić.
Podsetio je da je sporazumom u Vašingtonu, koji je potpisan 4. septembra u Beloj kući, dogovoren i da će se Priština pridružiti inicijativi mini-šengen.
- To će stvoriti zajedničko tržište rada i robe i to će doprineti napretku celog regiona - kazao je Vučić.
Priština će, kao posledica insistiranja srpske strane, istakao je Vučić, doneti zakon o povratku raseljenih.
- To je važan korak, mada ostajemo rezervisani prema rezultatima u praksi. Razgovaralo i o interno raseljenim i nestalim licima, kao i o mogućnosti uvida u sve arhive, kako bi se istražilo gde su posmrtni ostaci 1.000 Albanaca i oko 530 Srba, koji se vode kao nestali. To je pravda za njih, ali i za njihovu decu i članove porodice - istakao je predsednik Srbije.
Vučić je najavio i da će razgovori o ZSO biti nastavljeni 17. septembra na nivou šefova pregovaračkih tima, a potom 28. septembra na visokom nivou.
- Danas su otvorene dve nove teme, jedna je Zajednica srpskih opština, druga je tema imovine i finansijskih zahteva koje ističemo jedni prema drugima. Dolaze najvažnija pitanja na sto prema kojima postoje potpuno suprotni stavovi, biće
komplikovano, biće teško, ali šta je tu je - rekao je Vučić.
Najavio je da će čim bude formirana nova vlada i Skupština, izneti “o čemu je reč u razgovorima o KIM, šta radimo, šta je dobro, a čemu se ne radujemo”.
- Čim se bude formirala nova vlada i Skupština počne da radi u punom kapacitetu, idemo pred Skupštinu sa temom KIM. Imali smo je pre 5-6 meseci u parlamentu, ali želimo da svi koji učestvujemo u razgovorima iznesemo pred parlament o čemu se razgovara, šta je to što radimo, šta je dobro, a čemu se ne radujemo - rekao je Vučić.
On je naglasio da “nije nezadovoljan”.
- Nisam nezadovoljan ovim danas, očekujem da se razgovara o ekonomskom oporavku Zapadnog Balkana. Svaka vrsta pomoći će doprineti Srbiji - rekao je on.
Uoči dijaloga u Briselu, Evropska služba za spoljne poslove je saopštila da su se Vučić i Hoti u zajedničkoj izjavi obavezali i da udvostruče napore kako bi osigurali dalje usklađivanje sa EU u skladu sa preuzetim obavezama.
- U tom pogledu, nedavno dogovoreni dokumenti u Vašingtonu, nadovezujući se na prethodne obaveze koje su dve strane preuzele u vezi sa dijalogom, mogli bi pružiti koristan doprinos postizanju sveobuhvatnog, pravno obavezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa - navodi
se u jučerašnjem saopštenju Evropske službe za spoljne poslove.
Ovo je drugi susret Vučića i Hotija u samo tri dana.
Prethodno su u Vašingtonu stavili potpis na sporazum o kojem je predsednik Srbije govorio, a koji sadrži 16 tačaka. Prvih 15 tačaka iste su
u oba dokumenta, a počinje rečima: ”Srbija (Beograd) i Kosovo (Priština) su saglasni da načine korak napred u ekonomskoj normalizaciji”.
Sveukupno gledano, odnosi se na unapređenje avio, drumskog i železničkog saobraćaja, ulaska Prištine u mini-šengen a Srbija se obavezala i da će prekinuti kampanju za povlačenje priznanja Kosova, ali i da će do 20. septembra otvoriti kancelariju u Jerusalimu, a do 21. jula 2021. premestiti svoju ambasadu u Izraelu u Jerusalim.
Inače, baš povodom otvaranja ambasade u Izraelu, Evropska unija je upozorila Srbiju i Kosovo da bi mogli da podriju nade u svoje članstvo u EU otvaranjem svojih ambasada u Jerusalimu.
- Nijedna država-članica Evropske unije nema ambasadu u Jerusalimu - rekao je portparol Evropske komisije Peter Stano i dodao:
- Bilo kakvi diplomatski koraci koji bi mogli dovesti u pitanje zajednički stav EU o Jerusalimu stvar su ozbiljne zabrinutosti i žaljenja.n
O TRI OSETLJIVE TEME REŠAVANJE - PITANJA MANJINSKIH ZAJEDNICA, FINANSIJSKIH POTRAŽIVANJA I IMOVINE
Čim se bude formirala nova vlada i Skupština počne da radi u punom kapacitetu, idemo pred Skupštinu sa temom KIM, najavio predsednik
Naravno da sam znao šta potpisujem, a okrenuo sam se kada je Tramp pomenuo jul kao termin otvaranja ambasade u Izraelu, jer nije naglasio na koju godinu misli, objasnio je Vučić