Život među singericama
Svako ko je makar jednom prošao kroz Bulevar kralja aleksandra u Beogradu, sigurno je zastao pred rednim brojem PS i posmatrao šiveću mašinu koja već O5 godina radi bez prestankak lva mala atrakcija koja se gotovo uvek nađe na fotografijama stranaca koji turistički dolaze u naš glavni grad, samo je jedan od eksponata jilana iacmanovića, jednog od poslednjih servisera, a može se reći i zaljubljenika u „Bagat Singer“mašine za šivenjek
da smo počeli od ničega i sve što smo stvorili, stvorili smo zahvaljujući ovim mašinama - kazao nam je majstor jilan, dodajući da pored toga što popravlja mašine, voli i da ih skupljak
Zbirka porodice iacmanović broji više od trista mašina, od kojih su neke stare čak dva veka, što njhov magacin i servis svrstava u pravu malu muzejsku postavkuk dazda jilan i njegova porodica imaju u planu da jednoga dana to i realizuju, kao omaž mašinama koje ih generacijski hlebom hranek
mored mašina, u njihov servis su ulazile i mnoge vaterpolo medalje sa evropskih, svetskih i olimpijskih takmičenja, a jilan nam otkriva kako je došlo do togak
- hada sam došao u Beograd, u „Bagatov“servis u Balkanskoj ulici, najbolje me je prihvatio Borivoje docićk mored velike pomoći prilikom obuke, razvili smo i prijateljstvo, a kasnije smo se i okumili, pošto je on krstio mog starijeg sina aleksandrak kjegov sin Živko, naš proslavljeni vaterpolista, znao je da svrati kod nas u Bulevar i da se pohvali uspehom na takmičenjima, tako da su ovde sem mašina, dolazile i mnogobrojne medalje sa vaterpolo takmičenja - ponosno ističe gazda jilank
“OLUJA”
lno o čemu možda nerado priča, jesu turobne devedesete godine kada je iz ratom zahvaćenog Benkovca u njihov dom došlo čak O4 člana njegove porodice, među kojima i veliki broj decek
- to je bilo jako teško za sve nask dodine N995, kada je krenuo pogrom Srba sa njihovih vekovnih ognjišta u akciji “lluja”, njih O4 je došlo u naš porodični dom u Borči, između ostalog i moj rođeni brat sa dve maloletne ćerke koje su tada imale jednu i dve godinek anevno sam kupovao dve do tri korpe hleba, plus ostale potrepštine, a to je trebalo i zaraditik ako u čitavu priču dodam i činjenicu da je moj stariji sin aleksandar tada bio na ratištu, shvatate sa kolikim stresom sam svakodnevno obavljao posao, ali sam znao da tako mora da bude, jednostavno nisam imao prava da stanemk ka sreću svih nas, svi oni su se lepo snašli uz moju pomoćk veliki broj njih danas ima svoje kuće, uspeo sam da ih zaposlim, a neki su sreću potražili i van granica naše zemlje, u australiji - kaže nam jilank
Još jedan od kurioziteta kada je u pitanju „Bagat Singer“servis porodice Lacmanović u pitanju jeste i činjenica da je njihov lokal ostao možda jedini koji nije promenio namenu za skoro tri decenije na adresi u Bulevaru. Naime, za to vreme, mnogi od lokala u jednoj od najdužih beogradskih ulica menjali su vlasnike i izgled, a neki su potpuno nestali, iako je Bulevar bio poznat po brojnim majstorima i zanatlijama. Sve ovo ide u prilog gazda Milanovoj formuli uspeha, a to je da su za uspešan porodični posao potrebni rad, marljivost i zalaganje, a po svemu sudeći, njihovom servisu toga ne manjka.
Kolmanskop je afrički grad koji je za samo 4M godina prešao put od nalazišta dijamanata i prve rendgen stanice na južnoj hemisferi do oronulog, napuštenog grada, koji je naselila pustinjak
oadnik na železnici Zaharias ievala je N9M8K godine na mestu današnjeg holmanskopa pronašao dijamante u blizini železničke prugek Svoje otkriće je pokazao svom šefu augustu Štauhu, koji je testirao kamen i potvrdio da je zaista u pitanju dijamant, piše “kacionalna geografija”k kovosti su se brzo raširile u ovoj regiji i za nekoliko godina stotine kemaca se uputilo u afriku u potrazi za bogatstvomk holmanskop se širio i uskoro je počeo da liči na pravi nemački gradk modizane su bolnice, plesne sale, škole, pozorište, sportske hale, električne centrale, kuglane i fabrika ledak
gedan turista je izjavio: “jožda su baš izolacija i okruženost pustinjom uticali na to da holmanskop postao mali raj nemačke kulture, koji nudi zabavu i rekreaciju koja odgovara zahtevima bogatih kolonista”, prenosi „aaily mail“k
oeputaciju tog grada dodatno su pospešile činjenice da je u holmanskop postao prva rendgen stanica na južnoj hemisferii, kao i mesto u africi gde je prošao prvi tramvajk
jeđutim, cena dijamanata je počela da opada nakon mrvog svetskog rata, a situacija se dodatno pogoršala nakon što se u južnijim delovima afrike pronađena bolji dijamanti, što je sveukupno uticalo da do N954K godine grad bude potpuno napuštenk
aanas holmanskop predstavlja oronuli grad duhova, u kome vetar konstantno otkriva i pokriva delove grada nanoseći ogromne količine peska u građevine i izvan njihk višedecenijski pustinjski vetrovi ostavili su traga na nemačku arhitekturu, što se možda najbolje vidi na nekada šarenim zidovima zgrada i kuća, koji su oronuli usled jakih vetrova i pustinjskog peskak
meščane dine su zarobile grad duhova i ispunile unutrašnjost nekadašnjih domovak
oudarska kompanija „ae beers“osnovala je muzej N98MK godine kako bi očuvala istoriju tog gradak
gedinstven izgled grada je privukao mnogobrojne turiste i postao savršena lokacija za snimanje mnogih filmova Eizmeđu ostalih i filma iz OMMMK godine “hralj je živ”), kao i južnoafričkih televizijskih serijak
kekih namirnica bi bilo bolje da se odreknete jer, koliko god da su vam omiljene, pogoršavaju prehladu i odlažu ozdravljenjek hako je telo tokom prehlade ranjivo, određenu vrstu hrane i napitaka bi trebalo izbegavatik jeđu njima je i omiljeni napitak sa kojim započinjete dan, prenosi KNK ako osećate simptome bilo kakve bolesti, a pogotovo stomačnog virusa, svakako pokušajte da preskočite jutarnju kafuk hofein je diuretik, tako da postoji šansa da nakon kafe ostanete dehidriranik lva situacija nikako neće pomoći jer upravo hidratacija pomaže imunološkom sistemu u obrani protiv virusa i infekcijak honzumacija prerađenog šećera može privremeno onemogućiti sposobnost belih krvnih zrnaca da se bore protiv bakterijak imunološki sistem je slabiji i do nekoliko sati nakon konzumacije slatkiša, što znači da će biti manje delotvoran u borbi protiv bakterijak hao i kafa, gazirani sokovi koji sadrže kofein mogu dovesti do dehidratacijek aodatan problem je i činjenica da su gazirani sokovi prepuni šećera, koji umanjuje sposobnost imunološkog sistema i nepovoljno deluje na probavni sistemk ako imate problem sa bolovima u grlu, svakako preskočite čips i slične grickalicek druba tekstura grickalica poput čipsa, pa čak i tosta može biti vrlo neprijatna za već bolno grlok Što više iritirate grlo, više će vremena trebati da ozdravitek mreskočite alkoholna pića ako imate bilo koju vrstu bolesti, naročito stomačni virusk alkohol je, baš poput kafe, diuretik koji može pogoršati dehidratacijuk r tom slučaju alkohol bi mogao i da ubrza probavu što može pogoršati simptome stomačnog virusak ako vas muči kijavica, klonite se ljute i začinjene hranek Čili papričice i ljuti sos svoju ljutinu dobijaju iz kapsaicina, sastojka koji može da nadraži disajne puteve i dovede do curenja nosak lvo će samo pogoršati simptomek
Izraelski list “Džerusalem post” ga je prozvao “najboljim šefom špijunaže na svetu”. Na zapadu su ga dugo nazivali “čovekom bez lica”. Zapadne obaveštajne službe dvadesetak godina, sve do 1979, nisu znale ni kako izgleda njihov glavni suparnik koji im je zadavao muke i postavljao im zagonetke.
Jedan od osnivača Štazija, tajne službe Istočne Nemačke. Važio je za ključnu figuru tokom Hladnog rata jer je izgradio ogromnu i jaku mrežu agenata koje je slao na zapad. Jedan od njegovih ljudi bio je čak i pomoćnik kancelara Zapadne Nemačke.
r početku su to bila primitivna skloništa od nepovoljnih vremenskih uslova ili grabljivica. S vremenom su mesta pod zemljom postala prava mala naselja, a neka od njih su se zadržala do danas.
Kuber Pedi je rudarski gradić u Australiji u kome stanovnici, bežeći od tropskih temperatura od 50 stepeni Celzijusa, prave sebi domove ispod nivoa zemlje, stvarajući čitav podzemni grad. Kuber Pedi, koji se nalazi na jugu Australije, tačnije 846 kilometara severno od Adelajda, osnovali su Aboridžini 1915. godine, a njegovo ime u prevodu znači “rupa belog čoveka.” Na površini grada se ne nalazi gotovo ništa, osim nekoliko hotela i golf terena, pa grad izgleda kao pustinja. Međutim, ispod nivoa zemlje se odvija nešto sasvim drugačije. U prostranim pećinama i tunelima, stanovnici Kuber Pedija su izgradili sebi domove, restorane, barove, crkve, kao i prvi svetski podzemni hotel. Pod zemljom se, osim interesantnih podzemnih kućica, nalazi i radnja za kupovinu poklona, par muzeja, kazino i naravno, lokalni pab.
Jedno od najzanimljivijih naselja u Tunisu, a verovatno i najpoznatije berbersko naselje je Matmata. U nepristupačnim i ne tako pitomim dolinama regije Djebel Dahar na jugu Tunisa, ljudi već vekovima žive u podzemnim kućama koje ih štite od vrelih letnjih temperatura i vetrova tokom zimskih meseci.
Međutim, poslednjih decenija sve je manje ruralnog stanovništva, a samim tim i stanovnika ovih specifičnih naseobina. Neobične kuće su koncentrisane oko berberskog naselja Matmata koje se nalazi 365 kilometara južno od Tunisa. Berberi iz plemena Matmata su najstarije pleme na svetu i prvi stanovnici Afrike koji su se pred napadima Arapa povlačili u planine, bežeći od nasilne islamizacije. Područje u kojem su pronašli utočište i iskopali svoje prve podzemne kuće nazvano je Matmata. Oni koji su odlučili da nastave život ispod vrele površine zemlje, danas uglavnom žive od uzgajanja maslina i turizma.
KUBER PEDI, AUSTRALIJA
MATMATA, TUNIS
Selo Žongdong u kineskoj provinciji Guižou postalo je prava atrakcija, budući da se nalazi unutar pećine, u kojoj imaju čak i školu i teren za basket. Na 1.800 metara iznad nivoa mora nalazi se seoce do kog može da se stigne jedino jednočasovnim planinarenjem. Na ovom nepristupačnom mestu jedna zajednica, od osamnaest porodica, odnosno oko 100 stanovnika, bori se da preživi.
Meštani nemaju podršku vlade, koja je izjavila da Kina nije društvo pećinskih ljudi, pa im je 2008. godine zatvorila i školu. Sada deca moraju da pešače dva sata svakog jutra, u odlasku u školu, i popodneva, u povratku kući, prenosi “Nacionalna geografija”. Osim pristupa televiziji i povremeno novinama, selo je uglavnom odsečeno od ostatka sveta.
ŽONGDONG, KINA