MASKE I DISTANCA JEDINI SU SPAS
osim togai SVI USLUŽNI objekti širom zemlje dužni su da imaju odgovorno lice za sprovođenje svih propisanih mera unutar svog objekta. Takođe, budući da broj zaraženih, ali i hospitalizovanih raste iz dana u dan, od ponedeljka Arena ponovo postaje privremena kovid bolnica.
Maske su najefikasnija mera i uz fizičku distancu osnova su borbe sa ovim virusom, naglasila je ona. Što se otvorenog prostora tiče, preporuka je da se maske nose, rekla je ona na današnjoj sednici Kriznog štaba za borbu protiv Covida 19.
- Više puta smo napomenuli da je ova opšta mera primarne prevencije najefikasnija kada je u pitanju borba sa ovim virusom i uz fizičku distancu jeste osnova borbe sa ovim virusom. Kada je u pitanju nošenje maski, ono je u našoj zemlji obavezno u svim zatvorenim prostorima i na otvorenim prostorima ukoliko čekate u nekom redu gde je nemoguće držati distancu - kazala je dr Kisić Tepavčević.
Međutim, ona je istakla da je, kada je u pitanju otvoreni prostor, stručna preporuka da se maske nose i dodala da su mnoge zemlje uvele ovu meru kao obavezujuću.
- Apsolutno je stručni stav da bi ove maske trebalo da se nose i na otvorenom prostoru, pogotovo kada se nalazite u pešačkim zonama gde je veliki broj ljudi, ali svesni smo svi da je prosto nemoguće sve stanovnike naše države kontrolisati u tom smislu i to tehnički nije izvodljivo, takva vrsta kontrole, iako su mnoge zemlje to uvele i pokazalo se nakon dve do tri nedelje da je dalo efekta - kazala je doktorka.
Ona je dodala da u ovom momentu oko 60 odsto populacije redovno nosi maske.
- Kada bi se ovaj broj povećao na 90 odsto, do kraja godine bismo spasli 300.000 života. Ne smemo da budemo sebični u borbi sa ovim virusom bez obzira koliko se osećamo zdravo - rekla je.
Maske ćemo, kazala je, morati da nosimo duži vremenski period i da se na njih naviknemo, a najranije do proleća naredne godine.
Odgovarajući na pitanje novinara da li je zatvaranje moguće i u Srbiji, odnosno uvođenje zabrane kretanja, dr Kisić je rekla da to trenutno nije opcija i da postoje dve brojke koje su ključni indikatori da bi se ta odluka donela. - To je popunjenost kapaciteta u bolnicima i broj ljudi na respiratorima - rekla je Kisić Tepavčević.
APSOLUTNO JE STRUČNI STAV DA BI MASKE TREBALO DA SE NOSE I NA OTVORENOM PROSTORU, POGOTOVO KADA SE NALAZITE U ZONAMA GDE JE MNOGO LJUDI
NOVE MERE
Zamenik direktora Instituta “Batut” Darija Kisić Tepavčević izjavila je takođe tokom jučerašnje konferencije da postoji mogućnost da se u narednom periodu donesu nove, strože mere kada je reč o ulasku stranih državljana u našu zemlju
i povratka naših državljana iz inostranstva.
Na konferenciji Kriznog štaba Kisićeva je rekla da su mere na granicama za sada nepromenjene i dodala da kontrola na granicama jeste svakodnevna tema Kriznog štaba.
- U ovom momentu nismo doneli nijednu drugu preporuku od onih koje su trenutno na snazi. Međutim, imajući u vidu razbuktavanje epidemije, vrlo je moguće da će u narednom periodu doći do regulacije na granicama - rekla je Kisićeva.
ŠKOLE
Odgovarajući na pitanje novinara na konferenciji Kriznog štaba vezano za dopis da će škole od prvog novembra biti samo onlajn, Darija Kisić Tepavčević je rekla da to nije tačno.
- Nikakva generalna odluka nije doneta, to zavisi od aktuelne epidemiološke situacije. O tome se nije ni diskutovalo. Kada je u pitanju 1. novembar, to je 15 dana od sada, to je dug period - istakla je ona. Kako kaže, postoji komisija i radna grupa koja prati situaciju u školama.
- Odluka se donosi u zavisnosti od ne samo potvrđenih broja nego i od toga da li se širi u školskoj sredini. Preko 95 odsto slučajeva do sada su bili samo sporadični, radilo se o dva slučaja u okviru odeljenja. U jednom slučaju u Bogradu imali smo četiri učenika u jednom razredu, ali to je bilo još na početku i oni već pohađaju nastavu - rekla je ona.
KARANTIN
Darija Kisić Tepavčević izjavila da je da do sada nisu razmatrane strože mere, poput karantina, zabrane kretanja, a da je najvažniji parametar po kojem se uvode mere popunjenost zdravstvenih kapaciteta.
- Karantin, koji uvode mnoge evropske zemlje u pojedinim gradovima, za dve do tri nedelje daje rezultate. Imajući u vidu da je kod nas epidemiološka situacija još uvek stabilna, mada sve treba da nas zabrine ovaj rastući trend, nismo razmatrali neku od takvih mera - rekla je Kisićeva.
Ona je istakla da ne treba da se razmišlja da li smo i koliko blizu ili daleko od nečega, već da se svi ponašamo tako da ne dozvolimo da se inficiramo. Na pitanje kakvi moraju biti parametri da bi bila doneta odluka o zabrani kretanja, Kisićeva je odgovorila da je najvažnija uvek popunjenost zdravstvenih kapaciteta i broj osoba koje se nalaze na respiratoru.
- Prioritet je da smo u stanju da pružimo odmah uslugu svakom pacijentu kojem je potrebna, i kovid i svim ostalim pacijentima. Zato je u ovom momentu primarni cilj da sve bolnice koje nisu u kovid režimu što duže održimo takvim - rekla je Kisićeva.
Ona je podsetila da vodeći uzrok obolevanja i umiranja u Srbiji nije korona, već kardiovaskularna i maligna oboljenja.
Zato se sada, ponavlja, pre svega posmatra kapacitet
IMAJUĆI U VIDU RAZBUKTAVANJE EPIDEMIJE, VRLO JE MOGUĆE DA će U NAREDNOM PERIODU DOĆI DO REGULACIJE NA GRANICAMA, REKLA JE KISIĆ TEPAVČEVIĆ
zdravstvenog sistema i njegova spremnost da preuzme pacijente odmah, da se ne bi došlo u situaciju, kao neke zemlje, kada su potrebe za hospitalizacijom prevazišle kapacitete zdravstvenog sistema.
- Izvesno je da ćemo se dugo boriti sa ovim virusom i da moramo da naučimo da živimo sam njim bez nekih drastičnijih mera, ako nisu baš neophodne. A do tada važno je masovno sprovođenje prevencije, dakle maske i održavanje fizičke distance kada god je to moguće - rekla je Darija Kisić Tepavčević.