BIĆE BOLJA NEGO PRAVA
Godina Koju Ispraćamo donela je mnogo razloga za zabrinutost i more briga. Od straha za zdravlje, gubitka posla i nesigurnosti, do burnih svetskih događaja i neizvesnosti. Nije čudo što mnogi od nas ne osećaju kao da imaju čemu da se raduju u Novoj godini. Međutim, psihoterapeut Leo Ivanišević poziva da sve to kanališemo kroz humor i da 2021. godinu dočekamo smehom.
– Od smešnih sličica na internetu, preko skečeva snimljenih u dnevnim sobama pa do raspevanih terasa Italije, tokom cele godine
Popularne onlajn žurke organizuju se ozbiljno i unapred kao i svaka proslava. Prvo napravite spisak gostiju i proverite da li koriste istu aplikaciju. Posebnu svedočimo kako čak i u najstresnije vreme postoje načini da ostanemo vedri i da se smejemo apsurdnim aspektima situacije u kojoj smo se našli – savetuje psihoterapeut uz poziv da, ako dosad niste razumeli blagodeti humora, probate da u Novu godinu ponesete neke istine o njegovoj lekovitosti i da ih što češće primenjujete.
HUMOR NAS ČINI OTPORNIJIM
Smeh nam pomaže da kroz teške životne okolnosti prođemo sa što manje stresa i što manjim posledicama po naše fizičko i mentalno zdravlje. pažnju obratite na dekoraciju, odnosno na to šta će se videti na monitoru kao i kako se slika. Od frižidera napravite bar, a od sobe plesni podijum.
Prvo odredite gde ćete da postavite laptop ili monitor i proverite šta vam je u pozadini. Predlažemo da mobilni telefon ostane slobodan. Povedite računa i o svetlu. Ono što u prirodi izgleda očaravajuće možda se uopšte i ne vidi na ekranu. Naravno, jedan gost pušta muziku. Da li ćete okititi jelku ili dekorisati prostor raznim sitnicima, zavisi od vas. Ono što je poželjno i što će garantovano dati magičnu sliku i atmosferu jesu lampice i sveće.
Naučno je potvrđeno da kada praktikujemo humor, to nam podiže raspoloženje i pomaže da situaciju vidimo pozitivnije. Ljudi koji imaju smisao za humor tvrde da su zadovoljniji životom i imaju bogatiji, aktivniji život. Humor se navodi kao jedna od najvažnijih karakternih snaga.
TO JE MEHANIZAM ODBRANE
Humor je adaptivna odbrana za naš ego. On nam pomaže da vidimo komičnu apsurdnost u nekim vrlo izazovnim situacijama. Na ovaj način, humor nas štiti i pomaže nam da se nosimo sa poteškoćama. Čak 85% teško obolelih pacijenata u jednoj studiji je navelo da im je humor pomogao da se nose sa realnošću tako što im je budio nadu.
SMEH NAS POVEZUJE
– Pored toga što podiže raspoloženje i izaziva pozitivne emocije, humor poboljšava međuljudske odnose. Smeh nas povezuje i pomaže nam da ostvarimo autentičan i empatičan ljudski kontakt, čime smanjujemo osećaj usamljenosti, regulišemo negativne emocije i ublažavamo depresiju. Smejanje sa nekim, čak i u teškoj situaciji, podseća nas na to da nismo sami.
POBOLJŠAVA FIZIČKO ZDRAVLJE
Humor i smeh podižu imunitet i smanjuju bolove, a sam čin smejanja posebno je koristan za respiratorni trakt. Smeh čini izdisaj efikasnjim. Kada se smejemo, izbacuje se stari vazduh iz pluća, a alveole se šire kako bi kiseonik ušao. Smeh oslobađa peptide koji pomažu u oslobađanju od stresa i bola. Smeh takođe povećava distribuciju i razmenu kiseonika u celom telu.
Pomalo tmuran, mada ne i hladan 25. decembar. Sat iza podneva. Sipi kiša… Susret s velikim rediteljem Dejanom Mijačom upriličen je u kafeu u centru grada, prijatnom mestu gde se katkad sastaje sa prijateljima. Toga dana takođe. I dok je još pristizao, jedan od njih komentariše njegovu vanrednu bistrinu uma, lucidnost, izrazitu mudrost, a nepretencioznost i ležernost…
Pominjemo i njegov tekst o pozorištu iz vremena nato bombardovanja, objavljen kao reprint u najnovijem listu Udruženja dramskih umetnika Srbije “Ludusu”…
Ubrzo, pomeramo se za drugi sto i uz kafu s malo mleka razgovor gotovo sam od sebe počinje upravo od pomenutog teksta…
čak i od straha. To je gubljenje samog smisla. Došli smo do izvesne tačke besmislenog.
Kako besmislenog?
- Dovoljno je, na primer, samo da pogledate rascvetali proces zaglupljivanja. Recimo, rijaliti. To je ne samo celodnevni i celonoćni popularni TV program nego je i vladajući vrednosni mejnstrim, zahvaljujući kome se gotovo dobilo stanovništvo sa pretežno marvinskim ponašanjem i istim takvim osećanjima. To je trend na svetskoj sceni, dodatno unapređen u našem provincijalnom izdanju.
a kad se fokusiramo na našu scenu, šta upada u oči?
- Bože, šta je to što upada u oči… To je toliko nisko da ne može da upadne u oči. O tome ne volim ni da razmišljam, toliko je mizerno to u čemu živimo i što mi imamo oko sebe. Bolje da ne mislim o tome. nemojte me terati da o tome pričam, pozliće mi, bukvalno i zaista, pa šta ćete onda.
Upravo su vaši prijatelji pominjali da imate čak 174 režije…
- jeste. Iznenadio sam se da je toliko malo, s obzirom na to koliko sam bio radno raspoložen. Što se smejete, ozbiljan sam. Ceo svoj radni vek imao sam neku, što bi u narodu rekli, huju... a imao sam i potencijal. Želeo sam i voleo da se time bavim i onda mi nije bilo teško da u tome spajam dan i noć radeći, mesece bez predaha i odmora, sezone umesto godina… Kada sam otišao u penziju, nisam imao ni jedan jedini dan bolovanja.
Šta bi vas danas vratilo režiji?
- Možda kad, što kaže Matija Bećković, budem bio još mlađi. Mene je, naravno, sustigla starost i sve nevolje koje nosi, a povrh toga - ja sam kažnjen što sam prinuđen da živim ovu realnost i u ovoj realnosti.