Tužilac Đorđević: Bez tolerancije za mržnju i nasilje
ŠEF PRVOG OSNOVNOG JAVNOG TUŽILAŠTVA U BEOGRADU
Tužilaštvo ne toleriše nasilje i mržnju
“Prvo osnovno javno tužilaštvo poslalo je poruku da ne gleda blagonaklono da bilo ko ugrožava žrtvu zbog njene pripadnosti određenoj društvenoj grupi prema kojoj ima predrasude i oseća mržnju”. kaže u intervjuu za “Blic” Ljubivoje Đorđević, javni tužilac Prvog javnog tužilaštva u Beogradu.
U jednom od retkih intervjua Ljubivoje Đorđević za “Blic” se osvrnuo na rad najvećeg osnovnog tužilaštva u Srbiji na čijem je čelu punih 11 godina, odnosno od 1. januara 2010. godine. S nama je podelio s kakvim se problemima susreću njegovi zamenici, ali i da li ima pritisaka na njihov rad kada su istrage protiv političara u pitanju.
Vodite tužilaštvo koje je prošle godine uspelo da do presude izgura predmet koji se ticao psihičkog zlostavljanja u porodicik koliko je teško skupiti dokaze protiv nasilnika u takvim predmetima?
U takvim predmetima presudno je poverenje žrtve krivičnog dela u tužilaštvo jer upravo od saradnje žrtve i njene spremnosti da da detaljan iskaz zavisi i mogućnost dokazivanja. Pored toga, od značaja su i izveštaji lekara psihijatra, psihologa, a kod verbalnog nasilja u vidu pretnji na oceni suda je da izvođenjem dokaza proceni da li je konkretna pretnja izazvala strah kod oštećenog, da li je bila realna i da li prethodna istorija nasilnog, agresivnog ponašanja, ukazuje na to da bi izgovorene pretnje mogle biti ostvarene. Takođe, od značaja mogu biti i izveštaji centra za socijalni rad ukoliko su nasilja prijavljena i u centru. Na osnovu toga sprovodi se kombinovano psihijatrijsko psihološko veštačenje oštećenog u cilju dokazivanja ugroženog spokojstva. Korišćen je i forenzički intervju - poseban način ispitivanja oštećenog, naročito kada je dete bilo žrtva nasilja u porodici. Pitanja oštećenom postavlja psiholog u prostoriji koja je adaptirana za boravak dece, a ceo razgovor se snima optički i tonski.
Takođei zahvaljujući istrazi koju ste vodili prvi put u prbiji je osuđen muškarac za zločin iz mržnje...
Breme pionira u mnogim pravosudnim oblastima Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu je valjano iznelo i u primeru prve krivične presude u Srbiji u kojoj je motiv mržnje uzet u obzir prilikom odmeravanja kazne, shodno odredbi člana 54a Krivičnog zakonika, koja je doneta 2018. godine od Prvog osnovnog suda u Beogradu za krivično delo nasilje u porodici. Sledeći smernice za krivično gonjenje zločina iz mržnje koje je izradilo Republičko javno tužilaštvo u saradnji sa
Misijom OEBS-A u Srbiji, tužilaštvo je dokazalo da je krivično delo nasilja u porodici optuženi izvršio iz mržnje prema svom sinu zbog njegove seksualne orijentacije, te da je nasilje koje je preduzimao prema sinu i supruzi učinjeno iz predrasuda i mržnje prema grupi kojoj njegov sin pripada. Tokom istrage i pred sudom utvrđeni su diskriminatorni motivi, zbog čega je tužilaštvo u završnoj reči predložilo strože kažnjavanje optuženog, ukazujući da je takvo ponašanje optuženog društveno neprihvatljivo i da ima posledice ne samo u odnosu na žrtvu, već i na grupu kojoj žrtva pripada. Stava smo da je kod normiranja zločina iz mržnje i primene člana 54a Krivičnog zakonika izražena i preventivna uloga, a ne samo strože kažnjavanje i time je tužilaštvo jasno poslalo poruku da ne gleda blagonaklono da bilo ko ugrožava žrtvu zbog njene pripadnosti određenoj društvenoj grupi prema kojoj ima predrasude i oseća mržnju, na kojem polju generalne prevencije je ostavljen značajan trag.
Jedino ste tužilaštvo u Beogradu koje ima odeljenje privrednih prestupa koje zastupa optuženja pred mrivrednim sudom u Beograduk kako izgleda rad ovog odeljenja? koliko ste slučajeva procesuirali?
U materiji privrednih prestupa Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu postupa kao prvostepeno tužilaštvo za teritoriju mesne nadležnosti Privrednog suda u Beogradu, a ukupno u radu ima oko 25.000 predmeta po kojima postupa pet zamenika javnog tužioca koji su raspoređeni u posebno odeljenje formirano za postupanje po prijavama za privredne prestupe, čiji su podnosioci najčšće različite inspekcije i drugi državni organi, a ređe građani, a od strane Privrednog suda u Beogradu izriču se visoke novčane kazne osuđenim pravnim i odgovornim licima, čijim se naplaćivanjem obezbeđuju znatna sredstva u državnom budžetu. Treba napomenuti da su u ovoj materiji rokovi zastare znatno kraći nego u krivičnoj materiji, te je samim tim više od 9.000 meritorno rešenih predmeta samo u prošloj godini, za svaku pohvalu.
Ima li političkih i drugih pritisaka na tužilaštvo?
Javno tužilaštvo, javni tužioci i zamenici javnih tužilaca kao nosioci funkcija nisu izuzeti iz kontrole javnosti i društvenog preispitivanja njihovog rada. Međutim, takva kritika ne sme da ima karakter uznemiravanja, zastrašivanja ili pretnji, i u tom slučaju nosioci javnotužilacke funkcije imaju pravo na zaštitu od države koja je oličena između ostalog i u instituciji Poverenika za samostalnost javnog tužilaštva koji povodom slučajeva pritisaka na rad tuzilaštva može da postupa samoinicijativno kada ti pritisci dolaze izvan tužilaštva, ali i na inicijativu nosilaca javnotužilačke funkcije. Kada se radi o Prvom osnovnom