SRBIJA GLAVNA TEMA, KURTI UBEDLJIVO VODI IGRAČI
Jedan igrač bi mogao da se vrati kao bumerang
Kako je počelo pre nešto manje od godinu dana na Kosovu, tako se i završilo – padom vlade. Prvi put krajem marta 2020. sa premijerskog trona skinut je Aljbin Kurti, a drugi put krajem godine kada je otvoren prostor da se upravo Kurti kao bumerang vrati na scenu. I to sa više od 40 odsto podrške.
Sve što se u proteklih godinu dana dešavalo u vezi s Kosovom, pa i na relaciji Beograda i Prištine ili u odnosu sa SAD kulminiralo je upravo u poslednjim danima kada se predizborna kampanja na Kosovu zahuktava.
Politički zemljotres desio se u svakom smislu i veliki igrači završili su, barem privremeno, iza rešetaka u Hagu pod optužbama za ratne zločine nas Srbima devedesetih. U novoj predizbornoj trci tako barem direktno neće biti ni Hašim Tači, ni Kadri Veselji, Jakup Krasnići...
Igrači na izborima su možda promenjeni, ali tema je ostala - ista. Nekao bi rekao da je otvaranjem izborne kampanje otvorena i sezona pljuvanja na Srbiju.
Izbori će biti održani, kako je najavila predsednica skupštine i v. d. predsednika Vljosa Osmani, 14. februara. Ako se po jutru dan poznaje, period pred nama biće iskorišćen za rafalnu paljbu ka Beogradu. Kada se izbori završe i Priština dobije novi parlament, biće otvorena i mogućnost za izbor predsednika, tajnim glasanjem u skupštini.
Početak kampanje obeležile su pretnje upućene Srbiji. Sezonu je otvorila baš Vljosa Osmani, najavom da bi trebalo da se preispita sporazum potpisan u Beloj kući.
- Nakon što administracija novog predsednika SAD Džoa Bajdena dođe na vlast, Priština bi trebalo da insistira na preispitivanju sporazuma sa Beogradom, koji ima štetne delove za Kosovo - rekla je Osmani.
Njeno učešće na izbo
Demokratski savez 15,7% rima još nije izvesno, ali se pominje da cilja poziciju premijerke. Ona je ranije najavila da će formirati novu građansku inicijativu s kojom će izaći na izbore. Tome se, međutim, isprečila aktuelna situacija, jer prema kosovskom ustavu, predsednik ne može da bude ni na jednoj javnoj funkciji, ali ni da ima bilo koju funkciju u nekoj političkoj partiji.
Na Osmani se ugledao i odlazeći premijer Avdulah Hoti. I on sebe vidi kao premijera.
Ispred DPK, na čijim leđima su se Tači i Veselji godinama pitali o ključnim pitanjima na Kosovu, za poziciju premijera kandiduje se bivši ministar spoljnih poslova Enver Hodžaj. Sve su glasnije spekulacije i da bi u trku za predsednika Kosova mogla da uđe i Vljora Čitaku, kao politička figura iz plejade Tačijevih bliskih saradnika koja, generalno, nije kompromitovana. Ne bi bilo iznenađenje ni da bivši ministar spoljnih poslova i jedan odnajbogatijihalbanaca Bedžet Pacoli uđe u trku za predsednika, jer je pre dva dana najavljena koalicija između njegove Alijanse za novo Kosovo i Demokratskog saveza Kosova Ise Mustafe.
koja se tiču Kosova. Kosovu je Srbija neka vrsta opsesije i frustracije, ne mogu da je preskoče u razvoju i stalno se podseća da neka obećanja nacionalističkog pokreta nisu ostvarena - na državnost, status u međunarodnim organizacijama koji donosi investicije, radna mesta - napominje za „Blic“Janjić.
To je za ove izbore, dodaje on, pogrešna karta.
- Očigledno je da građane Kosova muči nešto drugo jer da nije tako, ne bi ni Osmani ni Kurti isplivali na površinu. Građanima su u fokusu zapošljavanje, otvaranje ka svetu i ići samo sa temom Srbije može biti opasno, jer bi mogla da usledi izolacija od međunarodne zajednice - kaže Janjić.
Politički analitičar s Kosova Fatmir Šeholi kaže da je za tamošnje političare Beograd „bazen glasova“.
- Tema Srbije je stalno prisutna u kampanji na Kosovu. Tako je i ovog puta, kao što je u Srbiji obrnut slučaj. Na Kosovu se tema Beograda gleda kao na bazen glasova, pogotovo dok traje dijalog u Briselu. Lično, ako bih pravio listu prioriteta koje političke stranke treba da imaju, pitanje Srbije se ne bi našlo ni u prvih 10 - napominje Šeholi, i dodaje da će teme koje će uzburkati strasti biti borba protiv korupcije i organizovanog kriminala i ko će uspeti da što bolje koristi napad na specijalni sud u Hagu.
Nakon što Bajden dođe na vlast, trebalo bi da insistiramo na preispitivanju sporazuma s Beogradom iz Vašingtona
n