AKCIJA SPASAVANJA ČOVEČNOSTI
Koja je rođena na današnji dan pre 130 godina Nisam bio spreman da dopustim da veliki broj podataka do kojih sam došao o toj heroini ode u zaborav, kaže autor knjige, istoričar Zoran Milekić.
Roman „Austrijanka“(Laguna), priča o životu Dijane Budisavljević, objavljen je danas, 130 godina od rođenja ove žene koja je u Drugom svetskom ratu spasla više od 12.000 dece iz logora u Nezavisnoj državi Hrvatskoj, a koja je posle rata bila skoro potpuno zaboravljena. Zahvaljujući njenim dnevnicima i istraživanju pisca i istoričara Zorana Milekića, očuvana je uspomena na ovu heroinu.
- Pre desetak godina sam, kao istoričar, postao član scenarističkog tima našeg glumca i producenta Tihomira Stanića. Film je trebalo da ispriča priču o Dijani Budisavljević Obekser, a moj zadatak je bio da skupim o njoj što više istorijskih podataka. Nažalost, nije se uspelo skupiti i dovoljno finansijskih sredstava za tako veliki projekat - ispričao je povodom izlaska knjige autor Zoran Milekić.
On dodaje da nije bio spreman da dopusti da veliki broj podataka do kojih je došao o Dijani Budisavljević
JE SKORO POSLE RATA OVA HEROINA
NIKAD NIJE POTPUNO ZABORAVLJENA. GOVORILA O SVOJOJ AKCIJI SPASAVANJA
ode u zaborav.
- To je bio samo jedan od razloga da pristupim pisanju romana o njoj. Njena akcija spasavanja srpske dece iz
ustaških logora smrti bila je tako velika, uzbudljiva, dramatična i rizična da me je neodoljivo privukla pisanju. Pored svega toga, saznanje da je kao Austrijanka ratne godine mogla da provede sasvim mirno, čak i udobno, u svom zagrebačkom stanu, a da je ona to ipak odbacila iz duboko ljudskih razloga, možda je i najviše uticalo da joj posvetim ovu priču. Istina, istraživanje i pisanje pripovesti o njenom podvigu bilo je teško, naporno, katkad i iscrpljujuće, ali istovremeno uzbudljivo, zanimljivo i inspirativno. Čitaoci mogu da očekuju priču o ženi čija je akcija spasavanja dece od jezivih smrti postala zapravo akcija spasavanja čovečnosti u vremenu užasnog zla. Dakle, u suštini, jednu duboko ljudsku priču - dodao je autor.
Radnja romana „Austrijanka“počinje u kasno proleće 1942, u gluvo doba
noći na sporedni kolosek zagrebačke železničke stanice pristiže transport stočnih vagona krcat srpskim ženama. Odlaze na prisilni rad u Nemački Rajh. Pored šina razapet je šator Crvenog krsta i sredovečna Austrijanka Dijana Budisavljević Obekser deli im čaj i nešto hrane. Danima i nedeljama muči je isto pitanje: gde su deca? Ona koja su preživela ustaške pokolje odvojena su od majki i očeva i prepuštena sebi.
Posle mnogo traganja, Dijana Budisavljević saznaje da su u Staroj Gradišci, ispostavi zloglasnog logora Jasenovac. Upornošću i nadljudskim naporom sa grupom svojih saradnica uspeva da prodre u tu fabriku smrti. Tog vrelog letnjeg dana 1942. susreće se s prizorima iz pakla. Vrhovni zapovednik Maks Luburić naređuje joj da hitno napusti logor. Dece
Dijana je tokom akcije vodila kartoteku o spašenoj deci kako bi sačuvala njihove podatke. Posle rata ta kartoteka joj je oduzeta je mnogo, a vremena za njihovo izbavljenje malo. Dijana je odlučna, prekršiće sve Luburićeve naredbe jer zna da je akcija spasavanja srpske dece iz ustaških logora smrti zapravo akcija spasavanja čovečnosti iz životinjskih kandži zla.
Posle rata ova heroina je skoro potpuno zaboravljena. Živela je sa suprugom u Zagrebu do 1972. godine, kada su se preselili nazad u Inzbruk. Od kraja rata nije govorila o svojoj akciji spasavanja i tako je ostalo sve do njene smrti, 1978. godine.
Sećanje na ovu hrabru ženu i njen podvig vratio je pre dve godine film “Dnevnik Dijane Budisavljević” u režiji Dane Budisavljević, a takođe Austrijska državna televizija ORF emitovala je u sredu uveče dokumentarni film “Spasilac dece i masovni ubica”, autora Zorana Dobrića, koji govori o Dijani Budisavljević, hrvatskom fašizmu i nacističkom zločinu.
nPosle mnogo traganja, Dijana Budisavljević saznaje da su deca koja su preživela ustaške pokolje u Staroj Gradišci, ispostavi zloglasnog logora Jasenovac. Sa grupom saradnica uspeva da prodre u tu fabriku smrti