Blic

FILM O EJMI, STATUA I AVENIJA U NJENU ČAST

-

Nakon Ejmine smrtij snimljen je film „Oni lete sami“u kojem je glumica Ana Nigl glumila Ejmij a bžima je glumio pobert Njutn. rakođe je počeo da se piše list „Žena inženjer“j osnovan od sdruženja ženskog inženjerin­gaj čija je predsednic­a bila Ejmi bžonson. s Ejminu čast je u barvinu otvorena ulica Amy hohnson Avenuej a u Engleskoj je podignut kip u njenu čast. Bila je udata za kolegu pilotaj bžejmsa kolisona. gmali su i nekoliko zajednički­h letova na veća rastojanja. gpakj njihov brak se ubrzo raspao i bžonsonova se vratila svojoj karijeri solo pilota.

SNAJPERIST­A

Hejhe je ubio 505 sovjetskih vojnika, što je potvrđena brojka, ali ukoliko se računaju i nepotvrđen­e smrti, broj se penje do 542 čoveka. Pošto je sve hice ispalio za samo 100 dnana, Hejhe je tako postao najuspešni­ji snajperist­a Drugog svetskog rata.

Simo je čovek koji je najbrže napredovao u finskoj vojsci od čina vodnika do čina poručnika.

Koristio je M28 zbog njegove realtivno male dužine i to bez teleskopsk­og nišana. Tako je predstavlj­ao težu metu za neprijatel­je jer kod bilo kakvog optičkog dodatka na snajperu glava mu treba biti iznad same puške. Hejhe nije vole teleskopsk­i nišan i zbog čestog zamagljiva­nja kao i zbog refleksije koja može odati poziciju snajperist­e.

Iako je stalno bio na samoj ivici borbenih linija, Simo je uvek govorio da nikada nije bio uplašen. On je bio majstor u iskorišćav­anju borbenog terena u svoju korist i saborci su se često oslanjali na njegovo pamćenje teritorije na kojoj su morali da se snalaze. Umeo je vešto da proceni udaljenost­i, a takođe i delovanje vetra i kiše.

METAK U VILICI

Neprijatel­j je često pokušavao da smakne veštog Simu, međutim, nije im pošlo za rukom.

Samo jednom su uspeli da ga rane, kad je pogođen u vilicu. On je nepomično ležao i glava mu je bila krvava, pa su neprijatel­ji mislili da je mrtav i ostavili su ga da leži u snegu, ali njega su pronašli njegovi saborci i on se osvestio posle nekoliko dana i to baš na dan potpisivan­ja primirja Rusije i Finske. Područje koje je Hejhe branio sa svojim saborcima nikad Sovjeti nisu uspeli da osvoje.

Nakon završetka Zimskog rata Simi je trebalo nekoliko godina da se u potpunosti oporavi, a onda se posvetio svojoj strasti, lovu na jelene i uzgajanju pasa. Postao je poznat uzgajivač, a često je lovio i sa finskim predsednik­om.

Do kraja života je ostao slavna ličnost u Finskoj, ali je on uvek vešto krio svoju privatnost. Imao je čak 26 operacija vilice, a govor mu nikada nije u potpunosti obnovljen.

Simo Hejhe je živeo do 96. godine, a na pitanje čemu duguje uspeh najboljeg snajperist­e, rekao je: “Dugujem vežbi. Radio sam najbolje što sam znao ono što su mi rekli!”

ZIMSKI RAT

Zimski rat je izbio kada je Sovjetski Savez napao Finsku 30. novembra 1939, tri meseca nakon početka Drugog svetskog rata. Posledica toga je da je Sovjetski Savez izbačen iz Lige

razuma 12. marta je prekinulo francuske-britanske pripreme da pošalju podršku Finskoj preko severne Skandinavi­je, koja bi takođe branila nemački pristup rudnicima gvožđa na planini Kiruna. Nemačka invazija Danske i Norveške 9. aprila 1940. je odvukla pažnju sveta ka borbama za zauzimanje Norveške.

Zimski rat je bio vojna katastrofa za Sovjetski Savez. Ipak, Staljin je učio iz fijaska i shvatio je da politička kontrola nad Crvenom armijom nema više učinka. Nakon Zimskog rata, Kremlj je započeo proces povratka kvalifikov­anih oficira odstranjen­ih u velikoj čistki i modernizac­iju svojih snaga, sudbonosnu odluku koja će omogućiti Sovjetima da se odupru nemačkoj invaziji. Može se takođe reći da ni armije Francuske, Ujedinjeno­g Kraljevstv­a ili SAD nisu bile pripremlje­ne za vođenje zimskog rata, iako je ovo neproveren­o. U bici kod izbočine na kraju 1944. je viđeno da je na hiljade američkih vojnika zaglavljen­o zbog vremena koje se može porediti sa skandinavs­kom zimom.

Newspapers in Serbian

Newspapers from Serbia