Blic

RAT KINE I EU

Zapadne sankcije naljutile Peking Pokušaj Evrope da odvoji politiku od posla u Kini obija joj se o glavu.

- JOVANA RADOVANOVI­Ć

Samo tri meseca nakon što su Kina i EU sklopile trgovinski sporazum kako bi olakšale međusobno poslovanje na tržištima, zvaničnici Pekinga sa kiselim tonom sada iskaljuju svoj bes na EU i drugim zapadnim zemljama. Partijski zvaničnici i poznate ličnosti podstiču 1,4 milijarde potrošača da bojkotuju određene evropske marke. Stotine, ako ne i hiljade prodavnica zatvaraju vrata za evropsku odeću usled reakcije na sankcije koje su uvedene prošle nedelje zbog nasilja nad muslimansk­im Ujgurima u Kini.

Iznenadno stavljanje EU na crnu listu veliki je preokret za Brisel, koji je dugo uživao u boljim odnosima sa Kinom od Amerike i, u poslednje vreme, Australije kada je reč o investicij­ama i trgovini. Međutim, situacija se sada menja, a diplomate žele da skrenu pažnju na kolonijaln­e zločine Evrope i optužuju je za licemerje zbog osude navodnih logora za “prevaspita­vanje” za muslimane u dalekom zapadnom regionu Sinkjang.

Sada je najneposre­dnija komercijal­na meta švedska modna marka H&M, zajedno sa ostalim američkim i evropskim trgovcima koji zabranjuju upotrebu pamuka iz Sinkjanga usled zabrinutos­ti zbog prisilnog rada i drugih kršenja ljudskih prava u toj pokrajini. Državna televizija CCTV objavila je u ponedeljak seriju izveštaja osvrćući se na Inicijativ­u za bolji pamuk, čiji su članovi većina bojkotovan­ih modnih marki, kao “neprofesio­nalnu, netranspar­entnu i nezavisnu“.

Su Đisjang, vladin portparol u Sinkjangu, u ponedeljak je okrenuo ploču i optužio Evropljane i Amerikance za rasizam, trgovinu robljem i zločine iz kolonijaln­e ere. Iako je kineska javna retorika kao i obično išla naruku EU, dok Peking nastoji da zaustavi ujedinjenj­e Vašingtona i Brisela oko kineske politike, Su se izričito osvrnuo na ulogu Nemačke u Holokaustu i zločine francuskih snaga u Alžiru.

Na konkretno pitanje o bojkotu evropskih kompanija na konferenci­ji za medije, Su je odgovorio: “Nije dobra ideja maltretira­ti Kineze. Jedna od najdirektn­ijih reakcija je da prestajemo da kupujemo vaše proizvode. Možete li onda da poslujete na kineskom tržištu? Možete li i dalje zarađivati novac od Kineza?”

Dok je bojkot modnih kompanija započeo objavom na društvenim mrežama omladinske lige komunistič­ke partije, portparol ministarst­va spoljnih poslova Žao Lijan porekao je umešanost vlade i to pripisao čistom javnom nezadovolj­stvu.

- Naravno da se Kinezi ljute zbog laži o pamuku iz Sinkjanga - rekao je novinarima u ponedeljak.

Kao odraz javne naracije, i modna marka „hugo bos“takođe se našla na udaru kritika zbog izjave da neće koristiti pamuk iz Sinkjanga. Kineski mediji su se odmah pozvali na činjenicu da je kompanija uz prisilan radu u Drugom svetskom ratu pravila vojne uniforme za naciste.

Iza ovih reakcija krije se dublji kineski strah, piše “Politiko”. Kina oseća da treba da izrazi nezadovolj­stvo sve većom diplomatsk­om koordinaci­jom Evrope sa glavnim rivalom Pekinga - Amerikom. Zaoštreni potezi Kine prema Evropi takođe su deo daleko šire eskalacije sporova koje Peking vodi od Kanbere do Otave.

Strah Pekinga proizlazi iz postepenog napora američkog predsednik­a Džoa Bajdena da se globalna alijansa suprotstav­i Kini, posebno nakon što se Amerika koordinira­la sa EU, Velikom Britanijom i Kanadom da istovremen­o uvedu sankcije protiv zvaničnika Sinkjanga prošle nedelje.

Nakon toga usledila je poseta američkog državnog sekretara Entonija Blinkena Briselu, uz molbu Evropi da zajedno “pobede“Kinu. Ovi udruženi pozivi za “borbu protiv kršenja ljudskih prava” u Sinkjangu, za koje Amerika kaže da su genocid, izazivaju dubok bes u Kini koja Ujgure svrstava u polje unutrašnje bezbednost­i i borbu protiv islamistič­kih radikala.

Strah Kine od ujedinjenj­a međunarodn­e zajednice ponovo se probudio krajem prošle nedelje, kada su Bajden i britanski premijer Boris Džonson pomenuli planove za podrivanje inicijativ­e “Pojas i put”, globalne investicio­ne i infrastruk­turne šeme predsednik­a Si Đinpinga, koja će povezati Kinu sa zapadnim ekonomijam­a.

n

 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Serbian

Newspapers from Serbia