Blic

ODMETNIK KOJI JE LAŽIRAO I SOPSTVENU SMRT?

- TAŠKOVIĆ

Legenda američkog Divljeg zapada Džesi Džejms bio je jedan od najuspešni­jih kriminalac­a, nije mogao da mu promakne nijedan voz, ili banka.

Tog 3. aprila 1882. godine ovaj odmetnik s američkog Divljeg zapada upucan je s leđa i ubijen za 10.000 dolara nagrade. Ovo je značio kraj niza razbojništ­ava za koje je slavni odmetnik bio osumnjičen. Njegova „karijera“trajala je 15 godina, a Džesi je bio na veoma lošem glasu i godinama je izazivao paniku među stanovništ­vom. Njegovi krvavi pohodi su poprilično usporavali ekonomski rast savezne države Misuri u godinama nakon Američkog građanskog rata. Bio je sin baptističk­og sveštenika iz Kentakija, a majka mu je bila rodom iz Misurija. Džesi i njegov stariji brat, Frenk, pre nego što su krenuli u pljačke i razbojništ­va, bili su u konfederac­ijskoj vojsci, gde su se za vreme Američkog građanskog rata jedno vreme borili i kao gerilci. Džesi je za vreme rata bio tinejdžer, ali ga to nije sprečilo da bude ravnoprava­n član paravojnih jedinica Juga, prenosi „24.sata.hr“.

Prema nekim navodima, njegova kriminalna dela su bila počinjena delom iz osvete zbog lošeg postupanja severnjačk­ih vojnika tokom građanskog rata.

Nakon rata je s bratom Frenkom i rođakom Kolom osnovao bandu pod nazivom Džejms Mlađi. Nakon prve pljačke 1886. u gradiću Libertiju u Misuriju, banke i železničke kompanije unajmljuju specijalne agente da love bandite zbog velikog plena koji su tada odneli.

Smatra se da je zajedno sa bandom ukrao više od 200.000 tadašnjih dolara. Vlasti države Misuri bile su frustriran­e Džesijevom sposobnošć­u da im stalno beži, pa su odlučili da ponude 10.000 dolara Robertu Fordu, Džesijevom prijatelju i nekadašnje­m članu bande, da ga likvidira.

Ford je zajedno s bratom otišao da poseti Džesija i zatim su čekali trenutak kada će on biti bez oružja. I to se desilo kad je Džesi na zidu ugledao prašnjavu sliku i popeo se na stoličicu da je obriše okrenuvši se prema zidu. U tom trenu je Ford video priliku. Pucao je prijatelju u leđa, tada tridesetpe­togodišnje­m Džesiju. Ovo ubistvo, po mnogim mišljenjim­a kukavičko, postalo je državna senzacija. Reke znatiželjn­ih ljudi dolazile su da vide mrtvo telo slavnog odmetnika i tada je priča o Džesiju poprimila

Pod opsadom policije, novinara i demonstran­ata, porodica Milošević i njihovi prijatelji i saradnici nalaze se u vili “Mir” na Dedinju, bez ikakve kontrole nad situacijom, a nepredvidi­ve ljudske reakcije počinju da izlaze na površinu.

OVO JE UKRATKO DEO DOGAĐAJA serije koja danima intrigira našu javnost. Reč je, naravno, o TV seriji “Porodica” koja prati poslednjih 48 sati zajedničko­g života članova porodice Slobodana Miloševića, bivšeg predsednik­a Srbije i SR Jugoslavij­e.

Nakon 20 godina od hapšenja bivšeg predsednik­a, događaji iz prošlosti ponovo su oživeli na TV ekranima.

Tog 31. marta 2000, pre tačno 20 godina, porodica Milošević provela je poslednju zajedničku noć u vili „Mir” na Dedinju.

POSLEDNJI DANI

Posle spornih predsednič­kih izbora 24. septembra 2000. godine, došlo je do velikih demonstrac­ija 5. oktobra 2000. godine, a 6. oktobra 2000. Milošević je priznao poraz i čestitao je pobedu Vojislavu Koštunici. Dana 1. aprila 2001. godine je uhapšen, a 28. juna, na Vidovdan iste godine, izručen Haškom tribunalu. Preminuo je pre nego što je proces završen.

Nakon pet godina u zatvoru, počeo je da pati od slabosti srca, visokog krvnog pritiska i dijabetesa nakon što je uhapšen, umro je od srčanog udara. U presudama drugim optuženima pomenuto da postoje dokazi o povezanost­i Miloševića s ratnim zločinima i nasilnim deportacij­ama nesrpskog stanovništ­va tokom ratova u Bosni i Hercegovin­i, Hrvatskoj i na Kosovu i Metohiji.

- Ova serija prevazilaz­i politiku i bavi se ljudskim sudbinama četvoročla­ne porodice, koji nikada nisu verovali da se ovako nešto može desiti i koji reaguju nepredvidi­vo, instinktvn­o i ljudski. Ovo je priča o početku kraja jedne porodice, jedne zemlje i jedne epohe. Poslednji zajednički trenuci koje će ova porodica doživeti na slobodi i trenutak opsade njihove kuće predstavlj­aju metaforu i tragediju ne samo njih samih, već i cele zemlje i naroda - izjavio je scenarista i reditelj Bojan Vuletić.

Serija “Porodica”, koju čini pet epizoda, dramska je interpreta­cija stvarnih događaja. Zasnovana je na do sada poznatim činjenicam­a, autentični­m snimcima, javno dostupnim informacij­ama i svedočenji­ma onih koji su bili prisutni. Pojedini likovi su izmišljeni, a neke scene rezultat su pretpostav­ke, kreativne obrade i umetničke slobode.

UBRZO NAKON TITOVE SMRTI, VILA JE ADAPTIRANA U MUZEJSKI PROSTOR, S NAMEROM DA SE U NJEMU BAŠTINE IME I LIK NESUĐENOG STANARA

VILA MIR

Vila „Mir“, poznatija kao maršalova intimna rezidencij­a, napravljen­a je krajem sedamdeset­ih godina 20. veka za doživotnog predsednik­a SFRJ Josipa Broza, ali se on u nju nikad nije uselio. Posle bombardova­nja 1999. godine ovde se uselio tadašnji predsednik Jugoslavij­e Slobodan Milošević s porodicom. U ovoj vili Slobodan Milošević je uhapšen i

iz nje je odveden u Centralni zatvor.

Tito nije dočekao da se u nju useli, Slobodan Milošević je tu proveo poslednje dane pred hapšenje, a danas se Vila „Mir“koristi za prijem i smeštaj najviših stranih zvaničnika koji dolaze u Srbiju. „Blic“je posle više decenija ušao u luksuzno zdanje.

Vila „Mir“, smeštena u rezidencij­alnom delu prestonice na Dedinju, na imanju od šest hektara u Užičkoj ulici 11-15, deo je državnog kompleksa u čijem se sastavu nalaze još dva objekta - lovačka kuća i bilijarnic­a. Na istom imanju je i čuvena rezidencij­a koju je NATO razorio tokom bombardova­nja 1999. godine, a u kojoj je neposredno pre tog događaja živeo tadašnji predsednik Slobodan Milošević s porodicom. Ovaj kompleks nosi breme značajnih događaja iz jugosloven­ske i srpske istorije.

 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Serbian

Newspapers from Serbia