SINU PRAVILA SVADBU U MUZEJU, PODIGLA 14 MILIONA, PA U ZATVOR
Specijalni sud u Beogradu osudio je na godinu i po zatvora bivšeg v.d. direktora Etnografskog muzeja Mirjanu Menković zbog zloupotrebe službenog položaja i oštećenja te ustanove kulture.
Iznoseći svoju odbranu, Menkovićeva je svojevremeno rekla da “priznaje protivpravne radnje kojim je ostvarena korist vlasnicima agencija koje je angažovao muzej”.
- Svesna sam u potpunosti radnji koje sam izvršila, ali one su izvršene u najdobronamernijem smislu, nije bilo zlonamerno. Ta protivpravna imovinska korist ne iznosi više od 1,5 miliona dinara
- rekla je
Menkovićeva pred sudom.
Ona je tada objasnila kako se stupanjem na mesto v.d. direktora 2014. godine upoznala sa svim propustima koji su, prema njenim rečima, deceniju i duže ignorisani od strane njenih prethodnika.
- Stanje je bilo katastrofalno. Stručni kadar nemotivisan, posustao, ostareo. Znala sam da samo mlad kadar može da izvuče muzej iz takvog stanja. Znali smo od starta koliko je sredstava potrebno Etnografskom muzeju da bi se ti ljudi angažovali, koristili smo zakonska sredstva. Naglašavam da je dodatno plaćanje, van radnog vremena vršeno i prema zaposlenima u muzeju - rekla je na suđenju Menkovićeva.
Inače, bivša direktorka Etnografskog muzeja u javnosti je postala poznata po tome što je omogućila svom sinu da napravi svadbu u Etnografskom muzeju, među vrednim eksponatima.
Na ceo skandal ukazali su građani koji su fotografije sa tog događaja prosledili našoj redakciji. Tada su istakli da “žele da stanu na put daljem bahaćenju pojedinih direktora javnih ustanova i preduzeća koja su vlasništvo svih građana, a koriste ih kao ličnu svojinu”.
Optužnicom se tereti da je ustanovu oštetila za 14 miliona dinara
Direktorka tada u prvi mah nije želela ništa da komentariše, da bi se oglasila posle dva meseca i objasnila da mladenci koji žele mogu da naprave set svadbenih fotografija u Etnografskom muzeju “jer se tako predstavljaju i afirmišu neke od najviših vrednosti tradicionalne kulture Srba”. Dodala je da je njen sin poželeo da napravi set venčanih fotografija u Etnografskom muzeju, a ne “gde mu mama radi”, i da je svadba organizovana na Adi Ciganliji.n
Iako će zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku o ekonomskim pokazateljima za drugi kvartal ove godine biti objavljeni 2. avgusta, oni nezvanični, koje je izneo predsednik Srbije Aleksandar Vučić, ukazuju da će privredni rast biti čak 15 odsto, što je za pet odsto više od projektovanog.
STRUČNJACI TVRDE DA je to dobar signal koji ukazuje da se Srbija oporavlja od posledica pandemije virusom korona, ali upozoravaju i da ne treba biti preterano euforičan jer je ovakav skok zabeležen u odnosu na isti period prošle godine, kada je prema zvaničnim podacima RZS bruto domaći proizvod zabeležio pad od 6,3 odsto. Drugim rečima, baza iz 2020. godine za drugi kvartal je veoma niska. I pored toga, izvesno je da privredne aktivnosti imaju trend rasta od aprila, što predstavlja dobru osnovu da je realno očekivati da se dostigne projektovan rast BDP od šest ili sedam odsto za ovu godinu. Po oceni stručnjaka taj procenat je realan ukoliko bi nivo stranih investicija u ovoj godini sa sadašnje 1,732 milijarde evra, koliki je nivo dostigao u prvom polugodištu, skočio na tri milijarde evra do kraja godine.
Dok se ne objave zvanični podaci, oni nezvanični sa kojima barataju privrednici i ekonomisti navode da je na mogući privredni rast od 15 odsto u drugom kvartalu ove godine znatno uticao sektor građevinarstva koji je u odnosu na prvi kvartal skočio za blizu 10 odsto.
Ovaj sektor, po podacima RZS, bio je najbolji i u prvom kvartalu ove godine.
- Što se tiče stopa realnog rasta BDP-A u II kvartalu 2019. godine u odnosu na isti kvartal prethodne, ona je iznosila 2,9 odsto, a u II kvartalu 2020. godine u odnosu na isti kvartal prethodne godine bila je -6,3 odsto. U prvom kvartalu ove godine, u odnosu na isti period prošle, BDP je pak iznosio 1,7 odsto. Posmatrano po delatnostima, u prvom kvartalu 2021. godine, u odnosu na isti period prethodne godine, znatan realni rast bruto dodate vrednosti zabeležen je u sektoru građevinarstva, 19,5 odsto, sektoru trgovine na veliko i malo i popravke motornih vozila, saobraćaja i skladištenja i usluga smeštaja i ishrane, 5,3 odsto i sektoru industrije i snabdevanja vodom i upravljanja otpadnim vodama, 3,5 odsto - navode u RZS.
Privrednici ne spore da je je privredni rast u drugom kvartalu ove godine bolji od prvog, ali smatraju da je ovako veliki procenat ipak ostvaren zbog niske baze od prošle godine jer je u tom periodu bilo vanredno stanje.
- Ako uzmemo kakva je situacija bila u prvom kvartalu, kada je zabeležen rast BDP od 1,7 odsto, onda, ako je tačna ova procena od 15 odsto, to je dobar rezultat. Ja sam malo skeptičan i sačekaću zvanične rezultate, ali s obzirom na to da je ove godine bio veći priliv investicija, koje znatno utiču na BDP, onda očekujem da rast bude znatno veći nego u prvom kvartalu. Sama činjenica da BDP nastavlja da raste je jedan od signala da mi izlazimo iz pandemijske krize, ali treba da se zna da će naš oporavak teći uporedo sa onim u svetu bez kojeg ne može da funkcioniše naša privreda - kaže za “Blic” Nebojša Atanacković, počasni predsednik Unije poslodavaca. Slađana
Vukašinović n
Na mogući privredni rast od 15 odsto u drugom kvartalu ove godine znatno je uticao sektor građevinarstva, koji je u odnosu na prvi kvartal skočio za blizu 10 odsto