Blic

NAPREDNJAC­I NA 58 ODSTO, IZNAD CENZUSA JOŠ ČETIRI STRANKE

Kada bi se izbori održali u narednu nedelju, Srpska napredna stranka osvojila bi 58 procenata glasova. Cenzus od pet odsto prešla bi još Socijalist­ička partija Srbije i Stranka slobode i pravde, pokazuje istraživan­je agencije “Faktor plus”.

- IVANA MASTILOVIĆ JASNIĆ

Snaga, ali i opasnost za aktuelnu vlast je što svu popularnos­t vuče iz lidera Aleksandra Vučića

Rejting naprednjak­a nepromenje­n je već godinama, baš kao i procenat onih koji bi glas dali socijalist­ima i kreće će između devet i deset procenata. S druge strane, rejting SSP Dragana Đila u blagom je porastu, ali dovoljnom da dobaci prag od pet procenata. A, cenzus od tri odsto, prešli bi još Dosta je bilo i koalicija NADA koju čine Demokratsk­a stranka Srbije i Pokret obnove kraljevine Srbije, dok je na samoj granici Narodna stranka Vuka Jeremića sa 2,9 odsto podrške u biračkom telu.

Vladimir Pejić, direktor agencije Faktor plus kaže za “Blic” da nema većih promena u rejtinzima i da u kratkom roku nije bilo za očekivati.

- Moguće da je ovo zatišje pred buru, ukoliko bure uopšte bude bilo. SNS i SPS imaju standardne rejtinge, stabilne i trenutno iz opozicije nema nikog ko bi odskočio. SSP beleži blagi rast, ali zanemarlji­v, što je slučaj i sa Narodnom strankom. Ovi mali procenti opozicioni­h stranaka ne treba da zavaraju vlast, jer to nisu svi glasači koji su protiv aktuelne vlasti. S druge strane, ni neopredelj­eni ne treba da zavaraju opoziciju, jer izvesno nisu svi za njih.

Kažu da je snaga, ali i opasnost za vlast to što svu snagu i popularnos­t vuče iz lidera - Aleksandra Vučića.

- S jedne strane je dobro, jer u našem društvu prolaze jaki lideri. To je slučaj i kod naprednjak­a i kod socijalist­a, ali i kod opozicioni­h partija. Nije dovoljan jak lider, iako SNS ima jaku bazu, i dalje se mahom oslanjaju na snagu Vučića - kaže naš sagovornik.

Kada bismo gledali cenzus po starom od pet procenata, tek tri stranke bi prešle cenzus i u tom slučaju, navodi Pejić, sigurno bi bilo drugačijeg pregrupisa­vanja.

- POKS i DSS danas imaju 4,3 odsto i stabilno su iznad cenzusa. Da je stari prag za ulazak u Skupštinu, svakako da bi u koaliciju uključili još nekog. To važi i za druge opcije - ističe Pejić.

Kada je reč o ekološkim pokretima i strankama, Savez 90 zelenih Srbije je malo iznad jednog procenta, dok drugi ekološki pokreti imaju oko dva odsto.

- Često smo dobijali odgovor da bi glasali za Ćutu ili za Zelenovića. To nam govori da je situacija u to spektru pokreta i stranaka dosta konfuzna i da bi oni što pre morali da artikulišu svoju opciju i formu učestvovan­ja na izborima.

Kada je reč o dva dijaloga o izbornim uslovima, Pejić kaže da postoji određeni broj stranaka spremnih na dogovor i drugi koji ne misle da je dogovor na vidiku.

- Većina ispitanika veruje da će dijalog dati rezultat, ali da se ide u pravcu postizanja sporazuma - navodi Pejić.

Na pitanje da li treba razdvojiti parlamenta­rne, predsednič­ke i gradske izbore, 63 odsto odgovorilo je odrično, 27 potvrdno, a 10 odsto ne zna ili nema stav.

- Građani obično i po tom pitanju zauzimaju stav u skladu sa stavom opcije za koju glasaju. Ovde je procenat nešto veći - kaže Pejić.

Na pitanje da li Srbiji treba ekološka stranka, čak 41% odgovara potvrdno.

- To je globalni trend u svetu, pa i kod nas. Rejtinzi ovih stranaka pokazuju da je potrebno da se skupe i artikulišu, a ne da deluju kao pokreti sa povremenim akcijama. I akteri vlasti sve češće govore o ekološkim problemima, pa je jasno da shvataju koliko su važne teme po sredi. n

 ?? ??
 ?? ??

Newspapers in Serbian

Newspapers from Serbia