KLJUČ SVAKOG USPEHA JE DOBAR TRENING
Odbojka mu je prirasla srcu u dresu Crvene zvezde, a igračku karijeru završio je u voljenom Partizanu.
Igrao je na poziciji primača servisa za reprezentaciju naše zemlje, osvajao pregršt medalja, ponosno nosio kapitensku traku. Dugo se opraštao od uloge igrača, jedno vreme je malo bio na terenu - malo pored aut linije, a sada je definitivno samo trener odbojkaša Partizana.
Koliko je Bojanu Janiću (39) stalo da ostavi značajan trag i u ovoj drugoj ulozi i da što više pomogne poljuljanoj muškoj odbojci u našoj zemlji, može da se vidi na svakoj utakmici crno-belih.
- Za sada mogu da budem zadovoljan. Doživeli smo poraz od Ribnice, ali tada nismo igrali kompletni. Prvi dizač Nikola Petrović nam se vratio posle mesec dana pauze, igrali smo bez korektora Nejtana Delgajdisa. I pored takve situacije imali smo šanse u dva seta da odvedemo meč u drugom smeru, ali nismo uspeli. Pokazali smo naš karakter na narednim utakmicama i on nas je doveo do važnih i lepih pobeda protiv najjačih ekipa u ligi. Vojvodina je prvi favorit kao i svake godine, a tu su i Ribnica, Zvezda, Partizan... Ima još kvalitetnih ekipa, ali mislim da se ovi klubovi za nijansu izdvajaju - osvrnuo se Bojan Janić na tekuću sezonu na početku razgovora za Mozzart sport.
O ambicijama trener Partizana smatra da je nepotrebno pričati, jer je prethodna takmičarska godina pokazala da malo toga može da se prognozira i planira u Super ligi. Crno-beli su ušli u plej-of sa sedme pozicije, a igrali su na kraju finale.
- Kod nas je na početku sve bilo sačuvaj bože. Mučili smo se sa organizacijom treninga zbog povreda i korone, sve je bilo čista improvizacija i snalaženje. Svakog dana nisam znao koga ću imati na treningu. Takva situacija je dovela do toga da se ponovo registrujem i budem tu kao trener - igrač. U drugom delu sezone smo uspeli da se izdignemo iz
Posmatram Željka Obradovića i divim mu se. Osvojio je sve, godinama je najbolji, vodi 24 razlike i onda primi lagane poene, okrene se ka klupi, dere se i objašnjava
Definitivno nisam smiren trener i ne želim da se foliram i glumim nešto što nisam. Naravno, ne treba preterivati u ludosti
ponora i dođemo do finala. U nekom trenutku smo bili čak i osmi na tabeli. Ipak, stigla nam je nagrada za neodustajanje i trud koji smo svakog dana svi zajedno ulagali.
Iako se tokom leta ekipa promenila, posle nekoliko utakmica može da se primeti da je tim zadržao sličan karakter. To je očigledno do trenera.
- Energiju koju imam pokušavam da prenesem i na igrače. Ja definitivno nisam smiren trener i ne želim da se foliram i glumim nešto što nisam. Naravno, ne treba preterivati u ludosti. Definitivno je ključ svega - trening. Želim da je ekipa energična, motivisana, da kida, a utakmica će doći kao posledica. Tada je kasno se stvari popravljaju, ako si imao lošu nedelju, ako nisi dobro oznojio opremu i istrenirao glavu za ono što te čeka.
Burne reakcije kod odbojkaških trenera nisu toliko česte, pa Bojan priznaje da sebe drži pod kontrolom.
- Ja i ne smem da ispoljim sve što se nalazi u meni. Specifičan je sport, više je psihologija u pitanju i onda su treneri uglavnom smireniji. Ja sam ceo život vezan za košarku i imam uzore u tom sport. Gledam njih i pitam se zašto u odbojci mi ne možemo
to da sprovedemo. Pre neki dan sam bio da gledam Partizan - Turk Telekom, posmatram Željka Obradovića i divim mu se. Osvojio je sve, godinama je najbolji, vodi 24 razlike i onda primi lagane poene, okrene se ka klupi, dere se i objašnjava. Fascinantna mi je ta energija.
Mladi strateg je svestan da ima još mnogo da uči. Za sada ima želju da se razvija što je duže moguće u Partizanu...
- Ostao bih ovde doživotno, ako napravimo od Partizana ono što treba - da bude stabilan klub sa većim ambicijama. Polako je krenulo sve da se diže. Boravio sam dugo u inostranstvu i nisam željan da ponovo živim negde daleko. Vezan sam za kuću, Srbiju, Beograd... Žena me nekad pritiska jer bi ona volela zbog dece. Ali, ja se brzo setim koliko me je tukla nostalgija tokom 17 godina preko granice. Nisam uopšte tip koji se adaptira i snalazi brzo negde van Srbije. S te strane bih voleo dugo da ostanem u Partizanu. Radim omiljeni posao u gradu koji volim, deca mi tu rastu – ne vidim da može bolje od ovoga. Ono što mi je san jeste da budem selektor reprezentacije. Kao što sam nekada sanjao da zaigram, tako je sada ovo. Siguran sam da će se desiti pre ili kasnije.