DA LI VERONAUKA I(LI) GRAĐANSKO TREBA DA BUDU KAO MATEMATIKA?
Veronauka u školama treba da postane predmet, a ne školski program kao što je sada slučaj, smatraju zvaničnici Srpske pravoslavne crkve, jer u trenutnom statusu sve više gubi na smislu i značaju u nastavi.
Patrijarh Porfirije pozvao je vlasti na “odgovarajuće izmene Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja” iz 2018. godine kada su veronauka i građansko vaspitanje promenili naziv i umesto obaveznih izbornih predmeta postali izborni programi. Na nedavnom sastanaku na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu, predstavnici tradicionalnih crkava i verskih zajednica zatražili su da oba ova pomenuta predmeta postanu ponovo obavezni izborni predmeti. Bez obzira na to što se u praksi zapravno ništa nije promenilo jer u aktuelnom zakonu i dalje stoji odredba da “učenik obavezno bira sa liste izbornih programa versku nastavu ili građansko vaspitanje”.
- Predmeti su poznavanje prirode, muzičko, matematika, likovno, a programi su čuvari prirode, ruke u testu, verska nastava. Mi status tog predmeta vidimo drugačije i ne mislimo da je današnje rešenje održivo ni na kraći rok. Problemi, koje izaziva njen sadašni status, doveli su do toga da je sada manje od pola miliona polaznika veronauke, što do pre koju godinu nije bio slučaj – rekao je Porfirije.
Patrijarh dodaje da kada verska nastava nije ni izborni predmet, ona se održava u rasporedu pred-čas, osmi čas i slično, potom stižu i uputstva o podizanju cenzusa na 30 đaka za formiranje grupa, pravljenje međuodeljenskih grupa i drugo. Danas po njegovim rečima ima blizu 450.000 učenika koji su se opredelili da pohađaju versku nastavu.
DECU U RAZREDU NE TREBA RAZDVAJATI Učesnici skupa su izneli i konkretne predloge, da se nastava organizuje na nivou odeljenja, a ne na nivou grupa, da se časovi održavaju istovremeno sa časovima alternativnog predmeta, da se zakonski reguliše radnopravni položaj 2.100 veroučitelja, kao i da se omogući njihovo zaposlenje na neodređeno vreme.
Dve decenije kasnije od uvođenja veronauke i građanskog vaspitanja, mnogi u Srbiji ih vide kao rivale, svrstavajući se često u jedan ili drugi tabor.
Verski analitičar Draško Đenović kaže za „Blic” da status veroučitelja mora da se reši, ali i da nije dobro imati ovakvu vrstu veronauke, koja je pre svega konfesionalna.
- Najveća nesreća je što mi deci od sedam godina brojimo krvna zrnca, da li su pravoslavci, muslimani, kome je baba Mađarica i slično. Konfesionalna veronauka dovela je do toga da na teritoriji Beograda ne postoji nijedno odeljenje katoličke veronauke. Reorganizacija je nužna, ali da veronauka bude zajednička, na nivou odeljenja, da decu ne razdvajamo. Nešto poput verske etike gde bi deca svih konfesija učila o svim verama. osnovnim školama napravljen kao da decu spremamo za bogosloviju, za šta nema potrebe. Javna je tajna dodaje i da ogroman broj dece, pogotovo u gradovima, tokom školovanja prelazi sa veronauke na građansko, ali te podatke niko ne želi da otkrije.
- Tražio sam nekoliko puta podatke koliko je dece tokom školovanja odustalo od učenja veronauke, ali nisam uspeo da ih dobijem. Problem je verujem negde u programu, a moguće i u veroučiteljima. Jedno je Beograd, a drugo su seoske škole gde veronauku predaju sveštenici. Ne znači da su oni i školovani za rad sa decom. Veroučitelji moraju da budu zaposleni na neodređeno, njihov sadašnji status je neodrživ, ali ne znam kako je crkva zamislila da ih resorno ministarstvo zaposli za stalno, a da oni u svakom momentu mogu da povuku blagoslov i veroučitelj dobije otkaz. Gde su oni onda zaposleni, u ministarstvu ili crkvi – nastavlja Đenović.
Na veronauku ide oko 450.000, a na građansko vaspitanje oko 315.000 učenika, podaci su SPC, dok u školama radi 2.010 veroučitelja, od čega 1.602 pravoslavnih, 247 islamskih, 131 iz Rimokatoličke crkve i 30 iz Crkava reformacije.
POLITIČKA ODLUKA IZ 2001. GODINE
Bivši ministar prosvete Srđan Verbić kaže da veronauka ne bi trebalo da bude predmet u školama, jer je bila politička odluka da se ona, kao i građansko vaspitanje, uvedu u škole uredbom Vlade 2001. godine.
- Mi ne znamo kako
Problemi koje izaziva sadašnji status veronauke doveli su do toga da sada imamo manje od pola miliona polaznika, istakao je patrijarh Porfirije
Javna je tajna da imamo ogroman broj dece, pogotovo u gradovima, koja tokom školovanja sa veronauke prelaze na građansko, tvrdi Draško Đenović
izgleda verska nastava, jer mi nemamo nadzor, prosvetni savetnici ne ulaze u učionice. Niko ne može da proveri da li je nešto iz religije dobro prezentovano u školi i zato to ne treba da se radi u školi, već u crkvenim institucijama. U školi može jedino da bude predmet koji se bavi uopšteno religijama – kako funkcionišu i da bolje razumemo svet koji je očigledno mnogo vezan za religiju - ističe Verbić.
PROMENA 2018. Podsetimo, tadašnja prosvetna vlast iz 2018. je terminološkim promenama našla način da reši dugogodišnji problem neusklađenosti propisa kojima je regulisano opterećenje učenika brojem časova na nedeljnom nivou. Naime, godinama su zakoni bili u raskoraku sa pravilnicima o nastavnom planu i programu, jer su zakoni propisivali manje nedeljno opterećenje učenika nego što je to pisalo u pravilnicima i važilo u školskoj praksi.
Pomenutim izmenama 2018. su uvedeni novi termini, pa je tako nastavni plan i program postao plan nastave i učenja, umesto fonda časova pominje se vreme koje učenik provodi u školi (izraženo u satima), a izborni predmeti poput veronauke, građanskog i drugog stranog jezika su promenili naziv u izborni programi. ■
Mi ne znamo kako izgleda verska nastava, prosvetni savetnici ne ulaze u učionice, tvrdi Verbić
I LO LI ŽLA
N ISAV SMAALC AD L O
A VL