DA LI BEZ SPS-A OPET NEMA VLASTI
Socijalistima opet skače cena, potrebni SNS-U i u Beogradu i na republičkom nivou
Malo kome je prebrojavanje glasova nakon aprilskih izbora donelo više koristi nego što je SPS-U. Za manje od 72 časa, njima je već drugi put skočila cena jer su novi obrađeni glasovi uzrokovali drugačiji raspored mandata i takvo stanje stvari da, ako SNS hoće da formira vladu bez socijalista, mora da traži druge partnere za skupštinsku većinu.
Parlament ima 250 mandata, a do prekjuče je SNS, inače pobednik izbora, imao 122 poslanika. Trebalo im je još četiri za većinu, a kao logičan izbor nudio se Savez vojvođanskih Mađara sa šest mandata. To je bilo dovoljno da sednu sami za sto i formiraju većinu, što je lider SNS Aleksandar Vučić u izbornoj noći i najavio.
- Nemamo nikakvih problema sa SVM, imamo najbliže moguće odnose, pa ćemo imati u svakom slučaju apsolutnu većinu - poručio je Vučić.
Međutim, od tada je prošlo tri dana, a RIK je posle većeg obrađenog uzorka saopštio drugačiji raspored snaga, SNS i dalje ima najviše mandata, ali dva manje, 120, a i SVM je ostao bez jedne poslaničke klupe.
To je otvorilo prostor da SNS bira između dve opcije: ili da se okrene manjinskim partijama i pored SVM uključi i Stranku pravde i pomirenja Usamea Zukorlića koja je osvojila tri manada, ili da u Vladu ponovo pozove SPS koji je dobio 32 mandata. U prvom slučaju imao bi većinu, ali na staklenim nogama, što nije scenario kojem teži ako imamo u vidu krizu u Ukrajinu i započete reforme. Druga opcija nosi stabilniju skupštinsku većinu, što je uvek Vučićev prvi izbor jer je i u izbornoj noći rekao da mu je upravo to cilj.
- Postaraću se da formiramo vladu koja će nastaviti modernizaciju, vodiću računa o miru i stabilnosti i stranim investicijama - najavio je takođe u izbornoj noći Vučić.
I ne samo na republici, SNS ni u Beogradu ne može da formira vlast bez socijalista ili neke od partija koje su do sada bile u opoziciji, što sve za posledicu da je socijalistima ponovo skočila cena. Na to za „Blic“ukazuje programski direktor Cesida Ivo Čolović.
- Iako rezultati izbora još nisu konačni, pozicija političkih partija je manje-više jasna. SPS je na oba nivoa izbora ostvario rezultat koji mu daje za pravo da očekuje da učestvuje u vlasti i na nivou Repubike i na nivou grada Beograda. Iako je pozicija SNS-A, koji je osvojio 120 mandata, takva da može formiratati vlast i sa partnerima iz manjinskih političkih partije, za očekivati je da u vlasti učestvuju i socijalisti, kao tradicionalni partner čija je podrška na gradskom nivou praktično neophodna za formiranje vlasti - napominje on.
Veruje da će se, ukoliko dođe do dogovora, vlast na nacionalnom i gradskom nivou rešavati u “paketu” kompromisom ove dve partije.
- Svakako da je položaj SPS u ovom trenutku znatno bolji nego što je to bio slučaj posle prethodna dva izborna procesa u kojima je bio deo vladajuće koalicije u kojoj je, zbog apsolutne većine u parlamentu, SNS imao dominantnu ulogu. Za očekivati je da se ove dve partije koje već jednu deceniju sarađuju u okviru vladajuće koalicije, dogovore oko formiranja vlasti uz nešto veće prisustvo SPS-A u vladi - istakao je Čolović.
- Dačićeva pozicija u Beogradu je više nego pristojna i ima veću ulogu u Beogradu nego na republičkom nivou. Verujem da će SNS i SPS pronaći način da se dogovore, ali ti pregovori neće kratko trajati. Odužiće se - kazao je za TV K1 Čolović.
Govoreći generalno o rezultatu koji je postigao SPS, on je ocenio da su socijalisti profitirali od svađa i rasprava između proevropske opozicije i vladajuće partije.
- Dok se dvoje svađaju treći dobija, i SPS je ostvarila rezultat koji je malo ko očekivao. Povećao im se broj glasača za oko 100.000. Deo njihovih birača ranije je prelazio ka SNS-U, ali sada se desilo suprotno. Dačić je proruskim porukama privukao deo glasača. S obzirom na to da su podržali Vučića na izborima i da su koalicioni partneri, glasači su verovatno smatrali da davanjem glasova SPS-U neće naškoditi naprednjacima – kaže Čolović. ■
SNS i Mađari izgubili po jednog poslanika, pa im je sada neophodan još najmanje jedan partner za formiranje skupštinske većine