BEOGRAD IZMEĐU DVE VATRE, ŠTA GOD DA ODLUČIMO NEĆE BITI LAKO
Prtitisci na Srbiju ne prestaju ni sa Istoka ni sa Zapada
Možda je donedavno Srbija sedela na dve stolice, održavala bliske odnose sa Istokom i Zapadom, ali izjava Vladimira Putina “ako može Kosovo, mogu i Donjeck i Luganska Narodna Republika” jasno je svima stavila do znanja da se pozicija promenila i da smo između - dve vatre. I da one prete da se pretvore u požar.
Pred Beogradom je teška odluka o (ne) uvođenju sankcije Moskvi, i to više niko ne krije niti govori “u rukavicama”. Na koju god stranu da prevagne ova politička klackalica, posledice neće biti zanemarljive. Izbor dodatno “podgrevaju” i EU ali i Rusija - zvaničnici Brisela požuruju i poručuju “ili ste sa nama ili sa koljačima”, dok Moskva upućuje izjave koje poprimaju obrise pretnji.
Beograd još vaga, jer i uvođenje sankcija i oglušavanje na zahteve EU imaju svoju cenu. U drugom slučaju, to bi nas dovelo do udaljavanje od EU puta, gubitak EU fondova, ali i odustajanje zapadnih investitora od Srbije što bi bio udarac za privrdu i doneo bi gubitak velikog broja radnih mesta.
Nije zanemarljivo ni to što je odnos Srbije sa Rusijom specifičan, da Beograd zavisi od ruskih energenata, i da računa i na političku podršku Rusije oko Kosova, čiju nezavisnost ne priznaje. Zato je logično zapitati se šta donosi jedna odluka, a šta druga, ali i kako bi te sankcije Rusiji mogle da izgledaju?
SANKCIJE NI NALIK ONIMA IZ 90-IH Direktor “Novog trećeg puta” Dimitrije Milić objašnjava za Blic da “rampa” za Moskvu ne bi bila ni nalik onim rigoroznim merama koje su sprovođene u slučaju Srbije pre dvadesetak godina.
- Što se tiče potencijalnih sankcija Rusiji, ne radi se o
sankcijama po modelu iz 90ih godina. U slučaju država koje nisu EU članice poput Srbije, one bi mahom targetirale pojedince, namenski odabrane sektore privrede ili delove tih sektora. One ne bi imale za cilj da nanose preveliku direktnu štetu Rusiji, već više da pokažu političku pripadnost Zapadu i da isključe mogućnost da Rusija preko Srbije izvrda strože evropske sankcije ističe Milić.
On dalje smatra i da reakcija Rusije ne bi bila oštra kako se strahuje.
- U takvom slučaju i odgovor Rusije bi bio slabiji, jer ni Rusija ne može da priušti da gubi tako lako saveznike kojih u Evropi nema puno.
22
milijarde dolara Srbija godišnje razmeni sa članicama EU i NATO