ODLAZAK LEGENDE, ZORAN SRETENOVIĆ PREMINUO U 57.
Bolidi su brži, ali nema preticanja bez DRS-A Vozači su podeljeni, Norisu je super, Lekler i Fetel traže bitku točak uz točak.
PROSLAVLJENI KOŠARKAŠKI REPREZENTATIVAC, Zoran Sretenović preminuo je juče u 57. godini. Sretenović je bio evropski prvak s državnim timom u Rimu 1991. i Atini 1995. godine. Igrao je i za Crvenu zvezdu i Partizan. Po završetku igračke karijere, započeo je trenersku.
Seniorsku karijeru je počeo u OKK Beogradu, a zatim je prešao u Crvenu zvezdu za koju je debitovao u sezoni 1984/85. kod trenera Ranka Žeravice. Odigrao je još jednu sezonu sa crveno-belima da bi nakon dolaska Vlada Đurovića 1986. godine izgubio mesto u timu i napustio klub.
Nakon toga odlazi u splitsku Jugoplastiku gde ostvaruje najveće uspehe. Za pet sezona osvojio je tri titule Evropskog klupskog prvaka, četiri titule prvaka SFR Jugoslavije kao i dva trofeja u kupu. Pred početak rata u Hrvatskoj odlazi iz Jugoplastike i karijeru nastavlja u nemačkom Bambergu sa kojim osvaja Kup Nemačke u sezoni 1991/92. Nakon toga igra i za francuski Olimpik Antib u sezoni 1992/93. U Poljsku je otišao 1998. i tamo je završio igračku karijeru. ■
Ako na trenutak zaboravimo očajan start Luisa Hamiltona, vreme je da se zapitamo: Da li nova pravila u F1 funkcionišu? Vozače Meklarena Lendo Noris podiga je palac na gore...
- Sve je 100 odsto bolje. Uspeli su sa namerom da unaprede trkanje. Mislim da su ove četiri trke donele napredak u odnosu na prethodnu godinu - rekao je Noris koji je u Imoli završio kao treći, iza dvojca Red Bula.
Zanimljivije i neizvesnije trke su zaista bile cilj sveobuhvatnih promena pravila koje su uvedene ove godine, ali nosilac komercijalnih prava Formule 1 i upravljačko telo FIA bili su konkretni u pogledu onoga što pokušavaju da postignu. Cilj je bio da se automobilima omogući da bliže prate jedni druge, da se smanji razlika između najboljih i onih ne toliko dobrih kako bi se više timova borilo za pobede, i da se omogući vozačima da što duže voze maksimalnom brzinom.
Izvršni direktori Formule 1, legendarni Ros Bron, bio je ipak manje umereniji. On smatra da promene nisu dramatične i da se jasno zna ko je favorit, a ko autsajder, ali i da se smanjila razlika između timova koji su u sredini. Zato posle četiri trke svi timovi imaju bar po jedan osvojen bod.
Da li automobili mogu bliže da prate jedni druge? Odgovor je - da. Moguće je da se ostane bliže iza drugih automobila, duže nego ranije. To smo najbolje videli za vikend u Imoli gde je bilo
NOVA PRAVILA DOVELA SU DO VIŠE ALI SAMO PRETICANJA NEGO U 2021, U TAKOZVANIM DRS ZONAMA
Voleo bih da skinemo DRS i da vidimo kakva je trka u stvari, da li bismo onda bili u mogućnosti da se bolje pretičemo
po pet-šest automobila u “voziću”.
- Osećam da je to napredak u odnosu na prethodnu sezonu, Prilično sam zadovoljan onim što sam video. Verujem da sada možemo da se trkamo mnogo bliže jedni drugima - smatea Pjer Gasli, vozač Alfa Taurija. Na ovom frontu, velika promena je načina na koji funkcioniše aerodinamika automobila, kako bi se osiguralo da automobil koji ide iza ima manje ometan protok vazduha, odnosno da može da ostane znatno bliže automobilu ispred.
Ali, da li to znači da su trke bolje? Ovo je subjektivno pitanje, a odgovor obuhvata aspekt koji ostaje kontroverzan - pomoć DRS sistema pri preticanju. Ove godine je svakako bilo više preticanja, pogotovo na prve dve trke kada smo videli kako Lekler i Verstapen jedan drugom, od krivine do krivine, kraju prvu poziciju. Da, novi automobili su omogućili vozačima da se lakše približe jedni drugima. Međutim, da li je preticanje postalo previše lako?
DRS je skraćenica od Sistem smanjeja otpora i uveden je još 2011. Sistem se koristi samo u određenim zonama na stazi i to samo pod uslovom kada je vozač unutar jedne sekunde od automobila ispred. Vozač pritskom na dugme aktivira DRS i tako otvara deo zadnjeg krila, što smanjuje aerodinamički otpor i povećava pravolinijsku brzinu automobila. Međutim, DRS je znatno moćniji na novim automobilim u 2022, što znači da daje automobilu iza sebe veću prednost nego ranije. Lekler kaže da je DRS potreban sistem, međutim, da