PRINC FILIP JE POZITIVAC, ALI DALEKO SMO OD OBNOVE MONARHIJE
Da li „igra prestola“na srpskom dvoru može da utiče na politički život u Srbiji
Abdikacija princa Petra Karađorđevića u korist svog mlađeg brata kraljevića Filipa mogla bi da bude nastavak rehabilitovanja ideje o povratku monarhije u Srbiji, ali analitičari ocenjuju da ova vest kratkoročno neće doneti dramatične političke promene u našoj zemlji.
Koliko god odricanje od prestola princa Petra bilo iznenađenje za srpsku javnost, toliko je logično da krunu preda u ruke Filipu Karađorđeviću koji već godinama živi u Beogradu sa porodicom, interesuje se za dešavanja u Srbiji i želi da život posveti kraljevskom nasledstvu. I logična odluka je da baš on bude naslednik oca Aleksandra Karađorđevića.
PRINC FILIP UNEO POZITIVNE NOVINE
Štaviše, Filip pokušava već duže vreme da promeni i sliku o kraljevskoj porodici pošto je veoma aktivan na društvenim mrežama gde redovno javnost izveštava o svojim aktivnostima.
Ta činjenica predstavlja značajnu novinu u odnosu na percepciju koju je u javnosti stvorio njegov otac Aleksandar Karađorđević. Od kada se 1991. godine vratio u Srbiju i izazvao početnu euforiju u narodu, princ Aleksandar vremenom je izgubio popularnost u našoj državi. Najčešće mu se zameralo to što kao prestolonaslednik nije dovoljno dobro savladao srpski jezik.
Istine radi, ni princ Filip još ne priča srpski na zavidnom nivou, ali ne može se poreći da je sa princezom Danicom posvećen očuvanju i negovanju srpske tradicije, kulture i pravoslavne vere.
Koliko princ Filip nakon abdikacije njegovog starijeg brata Petra može da postane još uticajniji u Srbiji i eventualno promeni dinamiku političkog života u našoj državi - tema je koju je “Blic” analizirao sa svojim sagovornicima.
IDEJA O MONARHIJI JE PRISUTNA, ALI...
Izvršni direktor CESID-A Bojan Klačar ističe za “Blic” da se u političkom životu Srbije prepoznaju dve stvari u poslednjih nekoliko godina.
- Pokret obnove kraljevine Srbije (POKS) je na izbo
rima 2020. godine ostvario relativno dobar rezultat kada je intenzivno zaigrao na kartu povratka monarhije u Srbiji. Činjenica je da je samo na toj ideji POKS napravio rezultat. Tu ideju je zastupao, najpre SPO koji je praktično prestao da bude aktivan poslednjih 10-15 godina - naglašava Klačar.
Kako kaže, priča se nastavila i na poslednjim izborima.
- POKS se podelio pa su od jedne stranke nastale dve velike liste koje otvoreno razmatraju vraćanje monarhije. To su Dveri i DSS, zajedno sa delovima POKS-A. Dakle, ideja o povratku monarhije je prisutna u savremenoj Srbiji - podvlači Klačar.
Naš sagovornik primećuje i još jednu interesantnu stvar.
- Filip Karađorđević u Srbiji se doživljava u drugačijem svetlu u odnosu na svog
oca koji je igrao više na kartu istorije. Princ Aleksandar mislio je da će samo njegovo prisustvo biti dovoljno za povratak monarhije. S druge strane, Filip pokušava da živi običnim životom i da na taj način vrati tu ideju - apostrofira Klačar.
Bez obzira na to, teško je očekivati povratak monarhije u Srbiji.
- Mislim da ne postoji dovoljno raspoloženja u javnosti, niti političkih organizacija koje bi baštinile ideju povratka monarhije - zaključuje Klačar.