Đerdapski kolos stub srpske energetike
POLA VEKA OD POČETKA RADA HEPS “ĐERDAP 1” U KLADOVU Da bi potekla reka kilovata, pod vodama Dunava ostali su mnogi putevi, pruge, njive i naselja. Na Đerdapu je, koji slavi 50. rođendan, proizvedeno, do sada, 284 milijarde kwh električne energije, a prevo
Zahvaljujući saobraćajnom inženjeru Urošu Banoviću Lali, koji je eksploatisao “Đerdap 1”, ali i “Đerdap” njega radeći na objektu 39 godina, “Blic” je povodom 50 godina od početka rada hidroenergetskog i plovidbenog sistema dobio podatke koji na najbolji način prikazuju koliko je moćan i važan sistem HE u Kladovu.
MOST PRIJATELJSTVA
Električna energija i saobraćaj osnova su svojevrsnog mosta prijateljstva srpskog i rumunskog naroda. 16. maja navršava se pola veka od zvaničnog puštanja u rad HEPS “Đerdap 1”, koji čine elektrane i brodske prevodnice. Tog dana su predsednici Jugoslavije i Rumunije, Josip Broz Tito i Nikolae Čaušesku, pustili u rad moćne turbine izgovorivši: “Ova reka ne može više razdvajati Rumuniju i Jugoslaviju, dve zemlje spojene su sada srcem i umom naših naroda”.
Od tada do danas, samo jugoslovenski, odnosno, srpski deo đerdapskog kolosa proizveo je 284 kwh električne energije, a rumunski 275,5 milijardi, postajući oslonac elektroenergetskog sistema obe države. Izgradnjom hidrocentrale trajno je rešeno i pitanje plovidbe u sektoru Đerdapske klisure.
Pravi početak je bio 7. septembra 1964. godine. Već od jutarnjih sati hiljade ljudi išlo je prema Sipu i Gura vai, mestu na Dunavu gde je otpočela izgradnja giganta. Početku radova prisustvovali su Tito i predsednik Državnog saveta Rumunije George Georgiju Dež.
Već posle tri meseca gradilište je izgledalo drugačije. Dunav je počeo da menja tok, da teče tamo kuda ga ljudi usmeravaju. Otet mu je deo vekovnog korita. Blaga zima išla je na ruku graditeljima, a 1. maja 1965. godine dobar deo posla je već bio obavljen. Početkom jula, 12 velikih elektromotornih pumpi počelo je da izbacuje vodu iz zagata. Posle 20 dana prvi put se ukazalo izbrazdano i vekovima produbljivano dno Dunava.
IZGRADNJA
U objekat su jugoslovenski i rumunski graditelji za nepunih osam godina, od septembra 1964. do maja 1972. godine, ugradili 3,16 miliona kubika betona, 167.000 tona armature i čeličnih konstrukcija, 71.000 tonu tehnološke opreme, 1,5 miliona kvadratnih metara betonske i kamene obloge. Da bi se objekti izgradili iskopano je: stene 7,24 miliona kubika, šljunka i drugih materijala 45,3 miliona kubika, i iskopano je kanala četiri miliona kubnih metara. Samo na jugoslovenskoj strani 14 radnika je stradalo.
Radovi su izvođeni i danju i noću, zimi i leti. U jeku intenzivne izgradnje radilo je i do 8.000 radnika raznih struka i zanimanja. Pored inžinjera i tehničara bilo je više od 3.500 kvalifikovanih i visokokvalifikovanih radnika. Ni malo nije bilo lako nadmudriti ovu, posle Volge, najveću evropsku reku, vodeni simbol Evrope.
Još veće brojke, kada je u pitanju radna snaga, opisuju gradnju na rumunskoj strani. Pretpostavlja se da je objekat gradilo oko 12.000 radnika, što je u zbiru 20.000, a poređenja radi, to je dvostruko više nego što Kladovo danas ima stanovnika.
U vreme izgradnje, oko 6.000 devojaka i mladića iz svih bivših republika Jugoslavije je od 1967. do 1970. bilo na raspolaganju investitoru i oni su kroz ORA Đerdap radili na iskopavanju kanala i popločavanju obale Dunava u predelu pretpristaništa brodske prevodnice. Radove su izvodili i na ozelenjavanju više hektara zemljišta.
PROIZVODNJA
HEPS “Đerdap 1” je veličanstveno zauzeo položaj na celoj širini Dunava iznikavši iz njegovih dubina, sa betonskom branom, drumskim mostom i
brodskim prevodnicama.
“Đerdap 1” se nalazi uzvodno od Kladova deset kilometara. Ovaj kolos projektovan je u skladu s položajem uklopivši se u okolinu dužinom od 1.278 metara, od čega je prelivni deo brane 441 metar. Sistem je jedna od najvećih hidrotehničkih građevina u Evropi, a najveći na Dunavu.
- Osim rekordne proizvodnje električne energije isporučene EPS-U, u ovih pola veka od 284 milijardi kwh, HE “Đerdap 1”, evropski je lider u proizvodnji čiste zelene energije, a preko planske proizvodnje je proizveo čak 21,8 milijardi kwh električne energije i time je planirana proizvodnja premašena za 8,3 odsto, što predstavlja četvorogodišnju proizvodnju - kaže inženjer Radomir Mitrović, direktor HE “Đerdap 1”, i dodaje da đerdapska elektrana proizvodi 15 odsto ukupne električne energije proizvedene u Srbiji.
HE “Đerdap 1” je do sada izvršila revitalizaciju pet hidroagregata od šest koliko ih ima. Revitalizacija šestog, prema rečima direktora Mitrovića, predviđena je od septembra 2022. godine.
- Revitalizacijom se dobijaju nove mašine za naredni ciklus rada od 40 godina, veća snaga, stepen korisnosti i više proizvedene električne energije - zaključuje direktor HE “Đerdap 1”.
PREVODNICE
Gvozdena vrata prevodnice od početka rada do danas bila su otvorena 82.654 puta, odnosno, toliko je prevedeno brodova i brodskih konvoja sa ukupno 421.344 plovila. Ukupna nosivost plovila iznosila je 516,3 miliona tona u kojima je prevezeno 250,7 miliona tona robe.
Vrata rumunske prevodnice otvarana su 84.979 puta za 425.705 plovila. Ukupna nosivost iznosila je 506,2 miliona tona u kojima je prevezeno 256 miliona tona robe.
Direktor “Đerdap 1” Radomir
Mitrović kaže da je modernizacija brodske prevodnice uspešno obavljena, vrednost radova je 28,5 miliona evra. Dosadašnji kapacitet prevodnice sa oko 6.300 plovila nakon rekostrukcije, povećan na 10.000 plovila godišnje. Proces prevođenja brodova nakon revitalizacije traje u proseku 70 minuta, a pre radova trajao je 90 minuta. Mitrović kaže i da je povećana pouzdanost rada opreme za narednih 35 do 40 godina.
ISTRAŽIVANJA
Arheološka istraživanja, duž obale Dunava, nizvodno od Golupca do Negotina, započeta su 1965. godine i vršena su sve dok nisu izgrađene hidroelektrane “Đerdap 1” i “Đerdap 2”, i posle toga. Mnoga otkrića omogućila su formiranje slike o postojanju čoveka pre mnogo vekova u ovoj oblasti. Kao najstarije otkriveno naselje ljudi na obalama Dunava Lepenski vir je nesumnjivo i najveća arheološka vrednost Đerdapa. Sačuvani su tragovi boravka starih Grka na obalama Dunava i mnogi objekti Rimske imperije, kasnije Vizantije.
Narodni muzej iz Beograda više od pola veka je radio da otrgne od zaborava vredna arheološka nalazišta na prostoru Đerdapa. Zahvaljujući njihovom zdušnom radu i Jeleni Kondić, višem kustosu Narodnog muzeja, u Kladovu na obali Dunava veličanstveno je zauzeo mesto Arheološki muzej Đerdapa. Kondić je radila godinama na prostoru Đerdapa i u Kladovu otkrivajući nova nalazišta. Muzej u Kladovu ima postavku sa više od 1.500 predmeta otkrivenih na više od 100 arheoloških lokaliteta.
Radovi su izvođeni i danju i noću, zimi i leti. U jeku intenzivne izgradnje radilo je i do 8.000 radnika raznih struka i zanimanja