NE MENJAMO NAŠ STAV OKO KOSOVA
Najvažniji aduti Srbije su u rukama pet država koje ne priznaju nezavisnost KIM
Uzajamno priznanje Beograda i Prištine, kao deo normalizacije odnosa, nije na stolu, makar trenutno. Prema onome što znamo, nema toga ni u francuskonemačkom predlogu, ali, naslućuje se, ima članstva u međunarodnim organizacijama.
Kipar je najtvrđi jer ima svoj teritorijalni problem koji je efektivan, vidljiv i jasan, Grci su najslabija karika, tvrdi Zoran Milivojević
Slovaci su u više navrata isticali da je „njihov stav jasan i da počiva na principima međunarodnog prava“
Stav Kipra u pogledu nepriznavanja proglašenja nezavisnosti Prištine je nepromenjen, tvrdi ambasador Kipra Dimitrios Teofilaktu
To je, u nekim tumačenjima, ekvivalent priznanju i otud snažna diplomatska borba Srbije da do članstva Prištine, pre svega u UN i EU ni ne dođe. Brana za pristup UN je u ruskom i kineskom vetu, a na terenu Evrope najvažniji aduti Srbije su u rukama pet država članica Unije (Kipra, Grčke, Slovačke, Rumunije i Španije) koje Kosovo ne priznaju. Koliko su čvrsti njihovi stavovi i kakvi su im razlozi?
KIPAR: DOBRO POZNAT I ČVRST STAV
“Stav Kipra u vezi sa statusom Kosova je dobro poznat i čvrst. Drugim rečima, mi pomno pratimo diplomatske napore, u Briselu i drugde, i jasno iznosimo svoj stav, ako i kada je potrebno”, rečeno je za Blic TV u Ambasadi Kipra.
Upitani da li Kipar ostaje pri svojoj odluci da ne prizna samoproglašenu nezavisnost Kosova, ambasada odgovara:
- Da, jasno je rečeno, uvek iznova, da principijelni stav Kipra u pogledu nepriznavanja jednostranog proglašenja nezavisnosti od strane vlasti u Prištini ostaje nepromenjen - navodi Dimitrios Teofilaktu, ambasador Kipra u Beogradu.
Kada je reč o francuskonemačkom predlogu za rešenje Kosova, i usaglašavanju Kipra sa njim, dodaju da to “nije pitanje koje se tiče samo Kipra”.
- Kao što je poznato, još nekoliko država članica EU je vodilo sličnu politiku sa Kiprom, iz svojih razloga, na osnovu svojih nacionalnih interesa i zabrinutosti u pogledu slova i duha međunarodnog prava. Stoga ćemo kolektivno doneti bilo kakve odluke o tom pitanju, kada dođe vreme i kada sve države članice jasno iznesu svoje stavove. Konačna saglasnost će biti postignuta kada se sve države članice slobodno postave navodi on za Blic TV.
SLOVAČKA: MOGUĆNOST PREISPITIVANJA
Kada je reč o Slovačkoj, u ambasadi ove zemlje u Beogradu navode da je “stav Slovačke Republike jasan i počiva na principima međunarodnog prava”.
- Vezan je za odluku Skupštine Slovačke Republike (iz 2007), koja omogućava, ili bolje rečeno otvara mogućnost preispitivanja stava nepriznavanja kada bude postignut sveobuhvatni sporazum Beograda i Prištine o normalizaciji odnosa. U tom smislu, Slovačka pomno prati dijalog Beograd - Priština, i podržava aktivnosti specijalnog izaslanika EU Miroslava Lajčaka - kažu za „Blic TV“u Ambasadi.
Dodaju da su razgovori u sklopu dijaloga između Beograda i Prištine vođeni pod pokroviteljstvom EU, a uz podršku SAD.
- Predložena rešenja razmatrana su između predstavnika u dijalogu na visokom i radnom nivou, i usmereni su na postizanje kompleksnog sporazuma o uređivanju odnosa između Beograda i Prištine, ne prema državama članicama - navode.
Dodaju i da je “angažovanje američke diplomatije potvrda zajedničkog interesa i posvećenosti očuvanju mira na Zapadnom Balkanu i osnaživanju demokratije i vladavine prava, koje predstavljaju preduslov stabilnog razvoja i prosperiteta, pogotovo u današnje vreme nestabilnosti u Evropi, izazvanom invazijom Rusije na Ukrajinu.
- Naše političko rukovodstvo održava aktivne kontakte sa američkom adminstracijom i vodi razgovore na sve teme uzajamnog interesovanja, uklućujući situaciju u regionu Zapadnog Balkana - kažu u Ambasadi Slovačke.
GRČKA: NAŠ STAV OSTAJE NEPROMENJEN
U Ambasadi Grčke u Beogradu navode za Blic TV da su grčko-srpski odnosi zasnovani na bliskim istorijskim i kulturnim vezama prijateljstva i solidarnosti.
- U isto vreme, Grčka je uvek podržavala i uvek će podržavati put evropskih integracija Srbije i Zapadnog Balkana. Naš stav nepriznavanja Kosova ostaje nepromenjen. U potpunosti podržavamo nastavak dijaloga Beograda i Prištine, sa ciljem dostizanja sveobuhvatnog, pravno obavezujućeg sporazuma - kažu za Blic TV.
Dodaju i da su deeskalacjia i sprovođenje onog što je dogovoreno između dve strane važno, kao i da je “Grčka spremna da pomogne specijalnom izaslaniku Evropske unije Miroslavu Lajčaku u njegovim nastojanjima da pomogne”.
SVAKO IMA NEKI SVOJ INTERES
Nije tajna da svaka od ovih država ima svoj nacionalni interes da bude principijelna. Kipar se na taj način bori protiv turske okupacije dela svoje teritorije. Grčka podržava poziciju Kipra. Španija se suprotstavlja separatističkim pokretima u Kataloniji i Baskiji, dok Slovačka i Rumunija ne žele da podstaknu mađarsku manjinu da traži veću autonomiju. Rumunija ima i pitanje Besarabije.
Kako za Blic TV kaže bivši diplomata Zoran Milivojević, “tu je najtvrđi Kipar iz razloga što on ima teritorijalni problem koji je efektivan, vidljiv i jasan”.
- Španija je sledeća koja je dosta čvrsta u svom stavu. Dalje, ja mislim da su i Rumuni i Slovaci dosta principijelni zbog svojih problema. Grci su najslabija karika zbog uticaja SAD i ekonomskih pritisaka iz EU - kaže on.
Ipak, dodaje da ne očekuje da će Grčka prelomiti.
DAČIĆ: NEMA NIKAKVIH PROMENA
U to je uveren i ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić, koji je sa svojim grčkim kolegom Nikolasom Dendijasom, u decembru bio na slavi kod predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
- Nema nikakvih najava. Dendijas mi je rekao, a to je i Micotakis potvrdio predsedniku Vučiću, da Grčka sigurno neće iznenađivati Srbiju. Isto smo to čuli i od Slovačke i Rumunije - kaže on.
Dodaje da čvrste odnose srpski predsednik održava i sa španskim premijerom. Pedro Sančez je prvi španski premijer koji je posetio Srbiju. Bilo je to letos, a specijalne odnose ovih dana potvrđuju i snimci iz Davosa.