Blic

Šest naslova u trci za Nin-ovu nagradu

Sutra oko podne, NIN-OV žiri (Marija Nenezić, Milena Đorđijević, Žarka Svirčev, Goran Korunović i Teofil Pančić, predsednik) saopštiće ko je 69. laureat Nin-ove nagrade za roman godine.

- TATJANA NJEŽIĆ

Na koja dva ili možda tri naslova će se priča svesti, kako će se potom glasovi raspodelit­i, hoće li, kako to obično biva, malo biti baš veliko… čućemo i videti sutra. A do tada, poneka reč o knjigama u najužem izboru…

“UNUTRAŠNJE MORE”

“Pušila sam a sada više ne. Nedostaju mi cigare. Nedostaje mi strepnja koju su izazvale. Bila je slatka i ličila je na maglovito sećanje na raj i tugu. Beznađe od sreće”, napisala je Danica Vukićević u romanu “Unutrašnje more” (izdavač “Nojzac”).

Knjiga je, između ostalog, sazdana od proznih zapisa, razdvojeni­h naslovima, koji govore o književnos­ti, amibiciji, veri, strahovima, nasilju, talentu, politici, klasama…

- Iskustvo s pisanjem ove knjige je posebno i puno je radosti. Sadržaj se uvećavao i uvećavao, sve je dolazilo kao da menjam partnere na podijumu i igram, igram… s podjednaki­m ushićenjem i svežinom - rekla je za medije Danica Vukićević.

“KLUB ISTINSKIH STVARALACA”

Po rečima ugledne književne kritičarke i profesorke Vladislave Gordić Petković, “Klub istinskih stvaralaca” Milana Tripkovića (izdavač “Fabrika knjiga”) “podsmeva se taštini, ideologiji i nostalgiji, mangupski žongliraju­ći specifično­stima Novog Sada. Odnos privida i stvarnosti sve je samo ne jednostava­n”. Urednik Dejan Ilić, između ostalog, veli da “ponajpre nešto između kuće strave i kuće smeha, kroz šta se, kao na ekskurziji, vozi razred čitalaca. Strave, zato što su ključni elementi priče pozajmljen­i iz tekuće sumorne stvarnosti i nedavne domaće ružne prošlosti. Smeha, zato što Tripković od ružne građe sklapa bajkovitu, i romantičnu i krimi, na momente urnebesnu priču.”

A u izjavi za medije autor navodi:

- Meni se čini da je naš najveći problem to što ta stvarnost koju živimo nije naročito lepa pa se ljudi prirodno, i donekle opravdano, od nje distancira­ju. Biramo mahom da budemo pasivni posmatrači sopstvenih života, lišeni i ambicije i snage da aktivno učestvujem­o u njima - kaže Milan Tripković.

“NIKO NIJE ZABORAVLJE­N I NIČEGA SE NE SEĆAMO”

Za roman “Niko nije zaboravlje­n i ničega se ne sećamo” Mirjane Drljević (izdavač “Booka”) znalci ističu da, iako je u osnovi detektivsk­i, prati istragu o tri nestale devojke, ovaj novobeogra­dski noar je višeslojna, emotivna i suptilno duhovita knjiga o odrastanju u sumornim blokovima, prijateljs­tvima za ceo život i kompleksno­m odnosu roditelja i dece. Napominju i da je brz, inteligent­an i znalački vođen od početka do kraja, da razotkriva posledice neizgovore­nog i potisnutog u postjugosl­ovenskom društvu u kojem dominiraju kultura zaborava i prećutkiva­nja.

Pomenimo, reč je o pobedničko­m rukopisu konkursa izdavačke kuće “Booka” i OTP banke za najbolji neobjavlje­ni roman. A autorka je u izjavi za medije rekla: ”Arhitektur­a jedne epohe vam govori sve o tadašnjim vrednostim­a i pogledu na svet”.

„KOLJKA I SAŠENJKA“

Savremena banatska svakodnevi­ca je među “glavnim junacima” romana „Koljka i Sašenjka“Uglješe Šajtinca („Arhipelag“). Na početku junak u stan unosi literaturu o Puškinu, a autor, između ostalog, navodi:

- Ljudi svakakve nakaze prizivaju, a meni je Puškin sam došao. Ništa nisam morao da izmišljam, ni na šta nisam morao da ga teram.

Znalci apostrofir­aju da je reč o neobičnoj i nesvakidaš­njoj knjizi u kojoj se u svesti dvoje junaka neprestano ukazuju dve privilegov­ane figure. Jedna je iz intimnog okruženja, to je nedavno preminuli rođak Koljka, iza koga su ostale stvari i uspomene, a drugi je Sašenjka u kome čitaoci odmah prepoznaju velikog ruskog pisca Aleksandra Puškina.

„KLARA, KLARISA“

Govoreći o svojoj knjizi „Klara, Klarisa“(izdavač „Bulevar books“), Mirjana Čanak kaže da je to roman o odnosima, o mreži rizičnih odnosa u koju je upleten centralni ženski lik: blizanački odnos, odnos prema poreklu, prema stečenim sestrama, ljubavnici­ma, prijatelji­ma, bračnom partneru, materinstv­u... pri čemu je u pozadini svih tih odnosa zapravo pitanje odnosa prema sebi.

- Ono o čemu se ćuti ima neopozivu vlast nad nama kaže Mirjana Čanak.

A znalci napominju: “Ovo je jedna od onih knjiga o kojima je teško govoriti jer su varljive i vrlo lako bi se moglo desiti da kažemo nešto što ne ide da se kaže. Svet koji je stvorila Marijana Čanak uverljiv je, pomalo jeziv, dalek, a istovremen­o tako poznat i blizak. Dok čitate ’Klaru, Klarisu’, od svakog lika strepite da biste se u njemu mogli pronaći”.

“PAPIR SA VODENIM ZNAKOM”

- On je prepoznava­o da ga prekupci iskorišćavaju, ali ih nije menjao sve dok mu isporučuju ono što je za njegovu svetiljku najbolje. Nekada se činilo da sve što je od pisanja uspevao da zaradi – ulaže u to da namiri plamen u čijem bi vidokrugu nastavio da piše – napisao je u romanu “Papir sa vodenim znakom” Goran Petrović (“Laguna”).

Reč je, podsetimo, o delu koje je nedavno ovenčano priznanjem “Beogradski pobednik”, a prati ga i beleška u kojoj se kaže: ”Priča o jednom događaju u renesansno­j Italiji poslužila je Goranu Petroviću da svoju novu knjigu, raskošno ispripoved­anu povest ’Papir’, uobliči u dalekosežn­u i duhovitu metaforu o smenama života i smrti, o tajnama pisanja i stvaranja uopšte. (…) Nadaleko proslavlje­ni esnaf Congrega dei Cartari iz italijansk­e luke Amalfi, čuveni je proizvođač najfinijeg papira u Evropi, ali je poznat i po tome što pomno bira kome će ga prodati. Zato napuljska kraljica Đovana II, inače poznatija kao Đovana Nezasita, odlučuje da lično preduzme pohod u ovaj mediterans­ki grad da bi kupila papir za ljubavno pismo izvesnom Pandolfu Piskopu, do čije joj je naklonosti naročito stalo. U pohod kreću i brojni pripadnici kraljičine svite, njena posluga, vojska, lična straža i drugi pratioci, a kao najvažniji putnici – napuljski hroničari i ondašnji pesnici sa zadatkom da na naročitom papiru iz Amalfija uobliče kraljičina osećanja, a time i ovekoveče ovo slavno putovanje s početka XV veka”.

U najužem izboru je šest naslova, a među njima i “Papir sa vodenim znakom” Gorana Petrovića, nedavno ovenčan “Beogradski­m pobednikom”

 ?? ??
 ?? ??
 ?? ??
 ?? ??
 ?? ??
 ?? ??

Newspapers in Serbian

Newspapers from Serbia