Srbi internet najviše koriste za telefoniranje i slanje poruka
3osoednmik sar godina me nesovratno Xer]aoo osoanmanme Feoog sveta na internet i zi ii teknooogime od gooeaonog sreoasna na Xdaomene i kieridne načine rada do neviđenog rasta igranma video igara, video stripinga, ģireg Xsvamanma ar vr teknooogima
fnternet je u središtu svega toga, tako da bez pouzdane kućne veze naši lični i profej sionalni životi nadalje mogu samo biti sve težik aa internet igra i veliku uloj gu u Srbiji, kao i u svetu, poj tvrđuju i podaci, s’tim što se naše navike ipak razlikujuk Ako pogledamo poslednji izveštaj OZS, u oepublici Srbiji UN,R odsto domaćinstava poseduje internet priključakk r istom izveštaju kažu da je na nivou poj jedinca, njih UN,O odsto koristilo internet u poslednja P meseca, što je rast od T odsto u odnosu na OMOMK godinuk
Kako mi Koristimo internet?
hako pokazuju podaci istog istraživanja, najčešće internet koristimo da bi telefonirali preko interneta EVP,T odstof, potom da bi slali poruke EU4,T odstof, kako bi čitali onlajn novine i časopise ETS,U odstof, učestvovali u drušj tvenim mrežama ET4,P odstofkkk
hada je reč o trgovini putem interneta, oko 4O,P odsto srpj skih korisnika interneta naruj čilo je neku robu ili neke vrstu uslugek
Ako uporedimo te podatke sa podacima br, vidimo da je Srbija vrlo blizu njihovim proj secimak r br, internet koristi nešto više ljudi, oko VM odsto populacije starosti od NSJT4 godinek r br se takođe tehnoloj gija najviše koristi zarad komuj nikacije, TT odsto njih ga koristi za slanje mailova, TO odsto za četovanje, TM odsto kako bi traj žili informacije o proizvodima i uslugamak
sećina ljudi je takođe korij stila internet za čitanje onlajn novinskih sajtovalnovina ES4 odstof, gledanje video sadržaja sa komercijalnih ili servisa za deljenje ESN odstofk fpak, u br on se više koristi za bankarstvo ESM odstof, dok se manje koristi za učešće na društvenim mrežaj ma ERU odstofk
Šta čeka internet UBUDUĆE?
hao i svaka druga, i internet tehnologija vremenom evoluira, i na globalnom nivou u OMOPK godini nas čeka nekoliko trenj dova koji će drastično uticati na njegovu funkcionalnost i način na koji se koristek
7. generacija Wi-fi
Sedma generacija tijci uskoro će postati standard, i omogućiće duplo veće brzinek Stručnjaci ističu da će ova tehj nologija rešiti probleme sa kašj njenjem te će zauvek promeniti iskustvo videojstrimovanja, igraj nja videojigara, implementaciju pametnih rešenjakkk dlavne predj nosti su pored toga što olakšava svaku vrstu strimovanja i za onog ko šalje signal i za onog ko prima, i mogućnost „kačenja“više uređaja na mrežu i tako eliminiše problem latencijek
5g
hontinuirano i široko rasproj stranjeno uvođenje Rd otvoriće put novoj generaciji pristupa internetu, posebno za ruralne sredine koje su na pogrešnoj strani „digizalnog jaza“k lva tehnologija je uveliko dostupna u RU zemalja i očekuje se da će taj broj u narednih dve do tri goj dine rastik mrema projekcijama čitava tehnologija će imati oko P milijarde korisnika do OMOSK
optika
Takođe, kako tehnologija Rd ne može da radi bez tzvk optike Etjk mreže optičkih kablovaf, jedan od ključnih trendova u svetu biće i konvergencija te dve tehnologijek Bez kvalitetne optičke mreže Rd ne može da radi kako je predviđenok
mored Rd, potrebu za sve većim internet brzinama, koje pruža optički kabal, su tu i zbog malopre pomenutih trendovaw rada od kuće, sve šireg korišćej nja „računara u oblaku“, strimoj vanjem video zapisa, rastućim potrebama RDK
holika je razlika između opj tičkog interneta i ostalih kabloj va najbolje pokazuje brzinak aok se na „običnim“kablovima Ekoj aksijalnif brzina kreće od R do RM megabita po sekundi, optika može da izgura od ORM do NKMMM megabita u sekundik
gejming nastavlja da raste
oast gejming industrije u poslednjih par godina tiče se i samog interneta, samim tim što ti programi u većini slučajeva stabilnu i brzu internet konekj cijuk mrema izveštaju kompanij je Bainccompany zarada od gejmina u narednih NO meseci će rasti za još RM odsto, a raj zlog tome se krije u rezultatima njihovog istraživanjak jlađe generacije provode 4M odsto više vremena ispred ekrana igrajući online video igre, nego što konzumiraju bilo koji drugi oblik medijak
U EU se takođe te+nolo*ija najviģe koristi zara' komunikacije, o'sto nji+ *a koristi za slanje mejlova, o'sto za četovanje, o'sto kako %i tražili informacije o 3roizvo'ima i Uslu*ama
„internet stvari“
hako prenose strani mediji, oko trećina američkih domaćinj stava trenutno ima neki pametj ni uređaj u svojoj kući, bilo da je to Ts, prekidač, frižider, klimakkk Sa sve većom implementacijom „interneta stvari“Einternet of thingsf, pitanje konekcije na internet i bezbednosti istog se sve više dovodi u pitanjek
mrema procenama svako doj maćinstvo će kroz nekoliko goj dina imati bar Omjak povezanih uređaja u svojim kućamak Svi oni zahtevaju kvalitetnu internet konekciju, i pre svega bezbedj nu, da se ne bi dešavalo da nam hakeri upravljaju toplom vodom, bravama, brljaju po podacima o našim navikama itdk
lslanjanje sveta na snažan tijci f brzu internet konekciju postaje jedan od najkritičnijih elemenata svakodnevnog živoj tak Bez toga, naizgleda svaka inj dustrija je negativno pogođena, čineći pristup pozudanom tijci imperativomk