Godišnjica smrti novinarke Radislave Dade Vujasinović
Vujasinović pronađena je mrtva u svom stanu na Novom Beogradu 8. aprila 1994. godine kada je imala samo 30 godina. U prostorijama Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS), obeležena je godišnjica smrti hrabre novinarke.
Pre 29 godina Vujasinovićeva je „razotkrila arhitekte rata i njihove ciljeve, zbog čega je i ubijena“, rečeno je na tribini „Razgovor o novinarstvu“.
- To je novinarstvo u neverovatno teškim uslovima. Nemamo izgovore danas kad govorimo o uslovima novinarstva, ona je radila u uslovima rata, u vreme kad je istina bila potpuno zgažena i izborila se za istinu. Dakle, mi nemamo izgovore danas da se ne izborimo za istinu, to je lekcija koju bi novinari trebalo da se prisete ovog trenutka - rekla je novinarka Vesna Mališić, koja je bila koleginica sa Dadom Vujasinović u časopisu „Duga“.
Kako je navela, da je bilo volje da se razreši ubistvo
Dade Vujasinović, to bi se dogodilo u prvim godinama, ali je odmah sve učinjeno da se to ne desi, „a danas je to mnogo teško, ostavljeno je u sivom prostoru u kome svako može da govori šta god hoće“.
- Sve više je pisala o tome kako se na periferiji rata uspostavlja ratni biznis, u kojem učestvuje srpska policija, srpska vojska i srpski političari. To je ono što je donosila sa terena, sa ratišta. Možemo da kažemo da je to razlog njenog ubistva.
Na platformi Human rights channel Saveta Evrope slučaj smrti Dade Vujasinović svrstan je u one u kojima možda nije sprovedena efikasna istraga o napadima na novinare. Ponovljenim veštačenjima, početkom 2008. godine, odbačena je verzija o samoubistvu, a Okružno tužilaštvo januara 2009. pokrenulo je pretkrivični postupak za ubistvo.
Dada Vujasinović je rođena 10. februara 1964. u Čapljini. Diplomirala je na Filološkom fakultetu u Beogradu 1987. Posle završenog fakulteta radila je kao novinarka Privrednog pregleda, a potom u magazinu „Duga“. Godine 1993. postala je članica uređivačkog kolegijuma „Duge“. Za reportaže sa slavonskog ratišta je dobila nagradu UNS-A „Svetozar Marković“. Zbog svojih istraživačkih tekstova o sprezi kriminala i politike, dobijala je pretnje, ucene i sudske tužbe. Knjiga „Svedočenja iz obeščašćene zemlje“, kompilacija njenih tekstova, intervjua i privatnih pisama objavljena je 1995. u Torontu.