ZA TRI MESECA „UVEZENO“ČAK 12.000 RADNIKA IZ INOSTRANSTVA
Srbija je za prva tri meseca ove godine strancima izdala 11.717 radnih dozvola, a 2022. godine ukupno 35.168, pokazuju podaci Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ).
Iove godine najviše radnih dozvola je izdato državljanima Kine, Rusije, Turske, Indije, Kube, Severne Makedonije, Ukrajine i Nepala… Na listi top 10 su i komšije, a građevinarstvo kao delatnost definitivno prednjači.
Od oko 35.000 stranih državljana, koliko ih je minule godine u našoj zemlji zarađivalo platu, 5.919 bile su žene, a najviše radnih dozvola izdato je državljanima Kine. Na drugom mestu se našla Rusija, zatim Turska i Indija.
GRAĐEVINCI, ALI I IT STRUČNJACI
U odnosu na 2021. kod nas je radilo oko 12.000 više stranih radnika. Toliko je, naime, NSZ izdala dozvola za rad stranim državljanima u našoj zemlji, potvrdio je za „Blic biznis“Zoran Martinović, direktor NSZ.
- Najveći broj stranih radnika u prethodnoj godini bio je angažovan pre svega u oblasti građevinarstva. Radi se o različitim profilima građevinskih radnika - zidarima, armiračima, pomoćnim građevinskim radnicima, gipsarima, tesarima, stolarima. Veliki broj dozvola izdat je i variocima. Takođe, veći broj dozvola za rad izdat je IT stručnjacima iz različitih oblasti IT delatnosti - rekao je Martinović.
Osim toga značajan broj stranaca angažovani su kao pomoćni radnici u različitim granama privrede, poput uslužnih delatnosti, u ugostiteljstvu i hotelijerstvu.
Kada posmatramo stepen stručne spreme stranaca najviše je radnika sa trećim, četvrtim i sedmim stepenom stručne spreme, ali ima i dosta niskokvalifikovanih radnika.
RAZLOZI DOLAZAKA STRANACA
Mirjana Kovačević iz Centra za edukaciju PKS, ukazala je ranije da su razlozi zapošljavanja stranih radnika kod nas različiti. Reč je o, najpre, demografskom kretanju, odlasku naših građana u inostranstvo, ali i nezainteresovanosti stanovništva za obavljanje određenih poslova.
Kada je reč o regularnim kretanjima u zapošljavanju, korist je velika za budžet. Neregularnosti, kaže, svakako postoje i određene inspekcije u tim slučajevima preduzimaju mere. Ono što je bitno, ističe, da poslodavci svoje potrebe za inostranim radnicima prijavljuju Nacionalnoj službi za zapošljavanje. - Ako na evidenciji nema radnika s našim državljanstvom ili stranaca sa stalnim boravkom onda poslodavcima treba izaći u susret i omogućiti im da angažuju strane državljane - rekla je Kovačevićeva, javlja RTS.
BRANJE MALINA NA CRNO
Osim legalnih poslova, pojedini stranci rade na crno.
Na sezonskim poslovima poput branja, setve, žetve ili skladištenja, najviše je ljudi iz Bosne i Hercegovine, ali i Kazahstana i Uzbekistana. Ivan Radak, iz NALED-A kazao je ranije da stranci i na sezonskim poslovima rade na crno, pogotovo u nekim pograničnim delovima zemlje, te da bi država trebalo da više radi na informisanju poslodavaca.
- Kao što se strani radnici zapošljavaju na osnovu Zakona o radu tako je i sezonske radnike moguće angažovati prema odredbama Zakona o radnom angažovanju na sezonskim poslovima, kako oni ne bi radili na crno.