ČETIRI ISHODA KRIZE NA SEVERU KOSMETA
Nakon najnovije krize na severu Kosova i Metohije jasno je da je situacija po Srbe još teža nego što je bila. Šta nam sledi nakon novih provokacija Prištine
Upad nelegitimnih albanskih gradonačelnika i kosovske policije u zgrade opštine i sukob okupljenih Srba i pripadnika Kfora u Zvečanu bacili su u drugi plan formiranje Zajednice srpskih opština, što i jeste bio cilj Aljbina Kurtija. Analitičari ocenjuju da je nastavak dijalog sada još neizvesniji i da su u prvom planu trenutno bezbednost i smirivanje situacije.
Kurti je, nažalost, uspeo ono što je naumio, a to je da serijom iracionalnih poteza isprovocira sukobe. Glavna vest svetskih medija sada je sukob Kfora i Srba u Zvečanu, u kom je povređeno na desetine ljudi. Posle takvog incidenta u senku pada stvarni uzrok incidenta: upad nelegitimnih gradonačelnika i kosovske policije u zgrade opština na severu Kosova.
Najgori put sada je definitivno dalja eskalacija nasilja. Ipak, u političkom smislu, status kvo sa Kurtijevim gradonačelnicima izabranim sa 3 odsto glasova na nelegitimnim izborima takođe je loša opcija za Srbe.
1) DALJA ESKALACIJA NASILJA
Iako Srbi na severu Kosova nemaju ništa protiv Kfora, njihov sukob bi mogao da ima dalekosežne posledice po dalji razvoj događaja na severu Kosova.
Zoran Panović, izvršni direktor Demostata, upozorava da je „cilj Kurtija da Kosovo i Metohija budu totalno odvojeni od Srbije i, po mogućstvu, da ima što manje Srba na Kosovu“.
- Kurti je klasičan etnonacionalista koji samo pokušava da perfidnom zamenom teza sebe predstavi kao nekog kosovskog Zelenskog, a da srpsku stranu optuži za neku vrstu retrogradne politike ocenjuje Panović.
Kako je rekao, albanski ciljevi po pitanju KIM se neće promeniti, bez obzira na to ko je na vlasti u Beogradu.
- Problem za Srbiju je što se nalazi u manevarskom prostoru koji je vrlo težak za funkcionisanje. Mislim da je predsednik Aleksandar Vučić rekao da Srbi ne smeju da ulaze u otvoreni sukob sa Kforom, jer su to snage koje bi trebalo da garantuju bezbednost Srbima.
2) STATUS KVO
Loš scenario po Srbe na severu Kosova bi bilo i da se nakon poslednjih incidenata ništa ne promeni, odnosno da Kurti uz prećutnu saglasnost Zapada nastavi da sprovodi svoju politiku.
Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam, smatra da je nakon svega „očigledno da je Priština sve poteze na severu vukla uz asistenciju Zapada“.
- Održavanjem lokalnih izbora i upadom albanskih gradonačelnika i kosovske policije u zgrade srpskih opština vlada u Prištini sprovela je kontrolu na severu Kosova, što će umnogome uticati na pozicije pred dalje pregovore - ocenjuje Popov.
Kako kaže, polazna tačka za dijalog je sada drugačija.
- Svakako je za Beograd sada gora situacija nego što je bila. Videli smo da Zapad nema milosti i da je podržao Prištinu u poslednjim potezima - kaže Popov.
3) NOVI LOKALNI IZBORI
Srbi na severu Kosova bojkotovali su lokalne izbore
23. aprila jer su povratak u prištinske institucije uslovili osnivanjem Zajednice srpskih opština koja je dogovorena Briselskim sporazumom još 2013. godine.
Lokalni izbori su održani uz mizernu izlaznost od 3 odsto, što Kurtiju nije bilo prepreka da pošalje nelegitimne albanske gradonačelnike u srpske opštine na severu Kosova: Kosovsku Mitrovicu, Zvečan, Leposavić i Zubin Potok.
Pošto albanski gradonačelnici nemaju legitimitet, jer su osvojili svega po nekoliko stotina glasova, rešenje trenutne situacije mogli bi da budu i novi lokalni izbori na kojima bi učestvovali i Srbi.
Panović ocenjuje da aprilski izbori na severu Kosova nikako nemaju legitimitet.
- Da li je izlazak ili neizlazak Srba na izbore bio dobar potez, to je pitanje za političke analize, ali jednostavno ti izbori ne mogu biti ni po jednom kriterijumu legitimni, jer tu je samo izašlo tri odsto birača - kaže Panović.
Suzana Grubješić, potpresednica Centra za spoljnu politiku, ističe da je „prvi i najhitniji zadatak stabilizacija bezbednosne situacije kako stvari ne bi izmakle kontroli“.
- To podrazumeva povlačenje kosovskih snaga bezbednosti i specijalne policije i raspoređivanje Kfora. Gradonačelnici izabrani na takozvanim izborima, koji su održani bez ljudi, ne bi smeli da zaposedaju zgrade, već da se ubrzano radi na
pripremama za nove izbore na kojima bi Srbi učestvovali i nakon kojih bi se vratili u institucije. To bi moglo da otvori put pregovorima na višem nivou - smatra Grubješić.
4) FORMIRANJE ZSO
Idealni scenario po Srbe na severu Kosova bio bi da se nakon svih tenzija, mučenja i incidenata konačno formira Zajednica srpskih opština. Formiranje ZSO moglo bi da dovede i do povratka Srba u prištinske institucije i uspostavljanja koliko-toliko normalne situacije.
- I ako se osnuje ZSO to će biti u drugačijim uslovima, jer Sever Kosova nije više zona autonomije kakvu su Srbi imali. Nadam se samo da neće doći do dalje eskalacije i da su Kfor i Euleks dovoljno sposobni da pacifikuju situaciju - analizira Popov.
Grubješić kaže da „nema načina da kosovska strana izbegne formiranje ZSO“.
- Nažalost, jučerašnji sukobi Srba sa Kforom, koji je za rezultat imao povređene na obe strane, kao i bilo kakav sukob sa Albancima, nikako ne ide u korist Srbije i mora da bude izbegnut jer može da dovede do destabilizacije čitavog regiona. U ovom trenutku zna se ko bi jedini imao korist od toga i ko je najavio „veliku eksploziju u centru Evrope“- kaže Grubješić, aludirajući na Sergeja Lavrova.