Vecernji list - Hrvatska - Ekran : 2019-06-07

Glazbeni Trendovi : 22 : 22

Glazbeni Trendovi

NIL 2128 O ve će jeseni na kanalu Viasat History početi dokumentar­ni serijal “The Nile: 5000 Years of History” (Nil: 5000 godina povijesti). Kako već samo ime kaže, govorit će se ponajprije o egipatskoj civilizaci­ji koja je nastala na obalama najveće svjetske rijeke, Nila, te se razvila do jednog od najvećih carstava koje povijest poznaje. Zato smo razgovaral­i s prezenteri­com i autoricom serije, nagrađivan­om britanskom povjesniča­rkom Bettany Hughes. Na jesen počinje dokumentar­ni serijal ‘The Zašto ste mislili da je zanimljivo još jednom ispričati priču o najvećoj rijeci? Nile: 5000 Years of History’ (Nil: 5000 godina Čini mi se da ne možete razumjeti priču o Egiptu ako ne razumijete priču o Nilu. Ta je rijeka omogućila egipatsku civilizaci­ju. Učinila je pustinju plodnom, što je opet omogućilo da se ljudi prehrane, a onda i da sagrade piramide, hramove, da prevezu svećenike, vojsku i prekrasne artefakte niz rijeku. Nil doista jest srce egipatske civilizaci­je. Znam kako su ljudi fasciniran­i drevnim Egiptom pa sam pomislila kako bi ovo bio način da zaista spoznamo kako je to ne samo cijeniti drevni Egipat nego i živjeti kao drevni Egipćanin. povijesti), a kroz serijal će nas voditi britanska povjesniča­rka Bettany Hughes Razgovarao: Zoran Vitas Fotografij­e: Promo Hoćemo li u seriji vidjeti neka nova otkrića? Da. Posjetila sam nevjerojat­an hram krokodila Kom Ombo, preda mnom su iskopali predivan natpis jednog od najmoćniji­h ljudi tada na Zemlji, Setija I. Egipatska se povijest tamo razotkriva­la ispred mene. Nakon toga otišla sam do neiskopane grobnice, gdje sam zamalo umrla! Tamo je količina kisika iznimno niska. Bilo je sve to dosta uzbudljivo. Podigla sam i poklopac sarkofaga Tutankhamo­nove bake, gdje mi se ukazala njezina mumija. U svakoj epizodi pokazujemo neko novo otkriće. Imamo li sada bolja saznanja o tome zašto su se i kako gradile egipatske grobnice? Imamo. Ono što je sjajno danas kod arheologij­e jest činjenica da ona ima jake saveznike u modernoj znanosti i tehnologij­i poput dronova i satelita. Tako da danas imamo daleko bolje razumijeva­nje o tom narodu te o tome kako je on gradio svoje spomenike. Spustila sam se ispod piramide, što je bilo dosta zastrašuju­će, otišla sam do dubine od 70 metara. Doista dobijete osjećaj neobične sofisticir­anosti te civilizaci­je te razinu matematike koja je primjenjiv­ana. Nije to bila tek gomila robova koja je nešto radila, nego se radilo o visoko inventivno­j i tehnološki sofisticir­anoj kulturi. Zašto je onda ta civilizaci­ja propala unatoč toj sofisticir­anosti? Pa, preživjela je 4000 godina, što uopće nije loše. Mislim da ljudi vole zaboraviti kako sve počinje negdje oko 3500 god. pr. Kr. Te se nastavlja sve do posljednje­g hijeroglif­a koji je ispisan u 5. stoljeću nove ere. Priča je to duga četiri milenija. Mislim da je to bilo uspješno postojanje, bila je to civilizaci­ja koja je bila žrtvom vlastitog uspjeha, bila je popularna, divili su joj se, PRIČA ĆE NA SPECIFIČAN NAČIN ZA RAZVOJ EGIPTA, CIVILIZACI­JE ST PETAK // 7. 6. 2019. PRINTED AND DISTRIBUTE­D BY PRESSREADE­R PressReade­r.com +1 604 278 4604 ORIGINAL COPY . ORIGINAL COPY . ORIGINAL COPY . ORIGINAL COPY . ORIGINAL COPY . ORIGINAL COPY COPYRIGHT AND PROTECTED BY APPLICABLE LAW

© PressReader. All rights reserved.