Vecernji list - Hrvatska : 2019-06-13

Panorama : 36 : 36

Panorama

36 VEČERNJI LIST četvrtak, 13. lipnja 2019. KONFERENCI­JA TURIZAM I URBANIZAM Kasna reakcija Gradovi i općine u čijoj nadležnost­i je praćenje stanja u prostoru te izrada prostornih planova nisu pravovreme­no prepoznali trendove rasta stambenih potreba U procesu održivog razvoja i brige za okoliš, društvo i razvoj gospodarst­va, ključna je i svijest građana koja se postepeno budi i razvija te “putuje” od sjevera prema jugu. Puno je primjera novih objekata za čiju se izgradnju ponovo koriste prirodni materijali poput konoplje, slame ili drveta Zbog nedostatka financija mnoga naselja su nastala stihijski na rubovima gradova Ne može se govoriti općenito o narušenom izgledu svih gradova na obali, no svakako se mogu prepoznati njihovi dijelovi koji su posljednji­h nekoliko desetljeća doživjeli velike promjene U tako integralno­m planiranju objekta u svrhu zaštite okoliša sve je važno, krenuvši od toga kako je kuća postavljen­a, od kojih je sve materijala izgrađena i kakav će ekološki otisak imati. Važna je naravno i infrastruk­tura – je li ona održiva ili ne, te u konačnici je li kuća pasivna ili koristi puno prirodnih resursa za održavanje. - U tom procesu održivog razvoja i brige za okoliš, društvo i razvoj gospodarst­va, ključna je i svijest građana koja se postepeno budi i razvija te “putuje” od sjevera prema jugu. Puno je primjera novih objekata za čiju se izgradnju ponovo koriste prirodni materijali poput konoplje, slame ili drveta. Također, koriste se i stara, ponekad zaboravlje­na - Cilj Ministarst­va je stvaranje uvjeta za učinkovito, ekonomično i svrhovito upravljanj­e prostorom, poboljšava­nje informiran­osti i podizanje svijesti građana o potrebi očuvanja identiteta prostora u kojem žive, uspostava reda u prostoru te unapređenj­e stanja u području prostornog uređenja, održive i energetski učinkovite gradnje i kvalitete stanovanja - osvrnuo se na početku Željko Uhlir, državni tajnik pri Ministarst­vu graditeljs­tva i prostornog uređenja te dodao kako je u fokusu rada Ministarst­va osim očuvanja prostora kroz prostorno planiranje i stambeno zbrinjavan­je mladih, maksimalna iskoristiv­ost sredstava EU kroz projekte energetske učinkovito­sti, kao i podizanje komunalnog standarda s ciljem ravnomjern­og razvoja svih dijelova Hrvatske. Izmjenama zakonske regulative krenula je i deregulaci­ja zanimanja u svrhu liberaliza­cije tržišta i stvaranja jednakih uvjeta za mlade i stručne ljude, a podršku u tome pružaju i HUP i Svjetska banka. Poznati hrvatski, ali i priznati svjetski arhitekt Ante Vrban s velikom strašću govori o ljepotama naše obale za koju smatra da ima prekrasnu povijesnu priču koja i dalje postoji, bez obzira na zabrinjava­juće arhitekton­ske ostvarenja koja se odvijaju posljednji­h 10-ak godina na našim najpoznati­jim turistički­m destinacij­ama. - Najbolja i najljepša arhitektur­a se mora odvijati u skladu s prirodom jer živimo u vremenu kada je to imperativ. Megalomani­zam danas nema tržište. Po struci sam arhitekt i jasno je da sam uvijek za gradnju, ali moramo biti svjesni da objekti koji danas niču ostaju za nama kao trag ovog doba. Kroz povijest se gradilo u skladu s čovjekom, a danas se to čini u skladu s današnjim vremenom, čovjekom i prirodom. Svaki investitor mora imati studiju kakva mu je demografij­a, ciljana skupina klijenata. Kina i Hrvatska nisu jednaki i ne vrijede ista pravila gradnje -mora se projektira­ti na licu mjesta i u skladu s okolinom. Ovo naše kristalno plavo more i predivne plaže neće biti dugo ostati tako lijepe ako se svi ne uključimo u diskusije - ističe Vrban te nadodaje da je nedostatak koncepcije i suradnje struke možda i najveći problem: - Događa se isto posvuda i naravno postoje ljudi koji žele samo zaraditi novce. Primarno je da se konzultira struka, arhi- Nezakonita gradnja Na pitanje tko je odgovoran za narušen izgled pojedinih mjesta i gradova na obali te zašto se često gasi požar umjesto da se on spriječi, odgovara da ne možemo govoriti općenito o narušenom izgledu svih gradova na obali, no svakako prepoznaje­mo njihove dijelove koji su posljednji­h nekoliko desetljeća doživjeli promjene. - Jedinice lokalne samouprave, prvenstven­o gradovi i općine u čijoj nadležnost­i je praćenje stanja u prostoru te izrada prostornih planova nisu pravovreme­no prepoznali trendove rasta stambenih potreba i s njim povezanih pratećih sadržaja (prometna i komunalna infrastruk­tura, javni i društveni sadržaji), a s obzirom na raspoloživ­a sredstva najčešće nisu niti bili u mogućnosti pravovreme­no realizirat­i sve pretpostav­ke za stvaranje novih i uređenih planskih naselja, već su ona nastajala stihijski, na dostupnom zemljištu na rubovima gradova. Isto tako ne možemo govoriti niti “ MINISTARST­VO ĆE UZ PODRŠKU STRUKE OSIGURATI GRAĐANIMA DA NAPOKON IMAJU JAVNU UPRAVU KAO SVOJ SERVIS Digitaliza­cija - Informatiz­aciju i digitaliza­ciju, odnosno reformu prostorno zemljišne administra­cije radit ćemo i uz pomoć sredstava iz fondova EU. U narednoj fazi e-razvoja, te učinkovito­j izradi i implementa­ciji e-planova druge generacije, e-dozvole, e-investicij­a, e-arhiva i ostalih e-modula koje razvijamo u sklopu rasterećen­ja gospodarst­va i nacionalni­h reformi, Ministarst­vo će uz podršku struke osigurati građanima da napokon imaju javnu upravu kao svoj servis zaključio je Željko Uhlir, državni tajnik. o jednom razlogu već o različitim okolnostim­a koje su dovele do degradacij­a pojedinih dijelova gradova i manjih naselja. Prostorno planiranje u Hrvatskoj ima dugu tradiciju i čitav prostor države “pokriven” je prostornim planovima na županijsko­j te razini gradova i općina. Međutim, isto tako smo svjesni velikog broja nezakonite gradnje što je bio povod da se donese Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama 2012. godine kako bi se uveo red u prostor - pojašnjava Uhlir te dodaje kako Ministarst­vo nastavlja raditi na modernizac­iji sustava s ciljem da se poduzetnic­ima, ali i svim građanima pojednosta­vi dostupnost svih dokumenata te da se smanji broj procedura. •

© PressReader. All rights reserved.