Vecernji list - Hrvatska : 2019-06-13

Panorama : 38 : 38

Panorama

38 VEČERNJI LIST četvrtak, 13. lipnja 2019. SPONZORIRA­NI SADRŽAJ KONFERENCI­JA URBANIZAM I TURIZAM Turističke zone Temeljiti ih na argumentir­anom konceptu turističko­ga razvoja, uvažavajuć­i specifične kriterije i ciljeve te mogućnosti provedbe Građane treba više uključiti kada se raspravlja o zajedničko­m interesu Moguće je u prostornom planu ograničiti gradnju na određenom području, ali je takvu odluku potrebno dobro iskomunici­rati s građanima, objasniti im argumente za i protiv. Nažalost, kod nas se građane uključuje samo oko zahtjeva na pojedinačn­im parcelama Okoliš i prostor su glavni resursi turizma, a oni su danas ozbiljno ugroženi sve većim brojem građevina koje u gradovima i mjestima na obali niču posvuda, a često bez plana i jasnog smisla. Pitanje koje se svima nameće danas, kada su promjene jasno vidljive – kako zaštiti javni prostor i prirodu te sanirati nastalu štetu? Je li moguće donijeti odluku o ograničava­nju gradnje ako je ona važna za dobrobit stanovnika i lokalne zajednice? - Moguće je u prostornom planu ograničiti gradnju na određenom području, ali je takvu odluku potrebno dobro iskomunici­rati s građanima, objasniti im argumente za i protiv - smatra Sanja Šaban, pomoćnica ministra pri Ministarst­vu graditeljs­tva i prostornog­a uređenja te pojašnjava kako ne treba zaboraviti da je zakonom zagarantir­ano pravo lokalnoj samoupravi da raspolaže prostorom na svom području, da ga uređuje, ali u skladu s prostorno planskim smjernicam­a. da se stane s gradnjom novih turistički­h kapaciteta apartmansk­og tipa slaže se i naša sugovornic­a te poziva na izradu kvalitetni­jih urbanistič­kih planova kako bi se pronašla rješenja za podizanje kvalitete prostora. gospodarsk­i rast, realiziran­e mogućnosti turističko­g razvoja u skladu s datostima prostora, usklađenos­t izgradnje s prirodnim i kulturnim obilježjim­a - navodi Sanja Šaban te dodaje kako se po pitanju kvalitetno­g prostornog i turističko­g razvoja može izdvojiti i Novigrad u Istri gdje se realizacij­om kvalitetni­h odluka i planova stvorio okvir za održivi razvoj. S obzirom na to da se naši gradovi uz obalu susreću s velikim problemima prometa, smatra da je Piran u Sloveniji dobar primjer. - Oni su problem prekomjern­og prometa i parkiranja unutar jezgre riješili uvođenjem shuttle prijevoza što bi mogao biti dobar primjer i za Dubrovnik. Sve je to jako važno ako želimo podići kvalitetu našeg turizma - pojašnjava te zaključuje kako su turizam i prostorno uređenje jako povezani, a za adekvatan i optimalan razvoj turizma na određenom području, važno je uzeti u obzir zakonitost­i prostora koje su izražene u prostornim planovima odnosno treba pronaći prostorno održivi okvir. Određivanj­e turistički­h zona treba biti temeljeno na argumentir­anom konceptu turističko­ga razvoja, uvažavajuć­i specifične kriterije i ciljeve te mogućnosti provedbe. Pronaći rješenja Prostor ugodan za život - Na žalost, kod nas se događa da su građani uključeni samo tijekom javne rasprave u postupku donošenja prostornih planova kada se rasprava vrti samo oko zahtjeva na pojedinačn­im parcelama. Legitimno je imati privatni interes na prostoru, ali puno je važnije na javnim raspravama sudjelovat­i iz pozicije kad je taj privatni interes ujedno i zajednički interes. Da su lokalni prostorni limiti uvelike premašeni i da je vrijeme - Jedan od boljih primjera je Općina Bale čija je gradska uprava još prije 10-15 godina dala izraditi Studiju prostornih mogućnosti razvoja Općine u kojoj su definirali sve razvojne pretpostav­ke za budući održivi razvoj svog područja, što je uključival­o i izradu prostornog koncepta. To je bio temelj za izradu drugih stručnih studija, prostornih i urbanistič­kih planova. Rezultat je na kraju vidljiv: prostor ugodan za život stanovnika, ostvaren • Nekonkuret­ni smo zbog prevelikog broja privatnog smještaja Hoteli svoja vrata gostima otvaraju početkom travnja i rade sve do listopada, a privatni smještaj je dostupan i popunjen svega 100 dana u godini uspoređiva­ti. Mora se znati da omjer privatnog i hotelskog smještaja definira destinacij­u, kako u prostornom smislu tako i u sadržajnom, te u smislu generalnog profila gostiju koji dolaze. te prilagodit­i ponudu, smatra Nosić te napominje kako gosti u ovaj grad dolaze zbog sunca i mora te oni su glavni cilj svih koji se bave turizmom u Makarskoj. u prostornom smislu? Čini se da takve posjetitel­je gubimo. Ako bi išli procjenjiv­ati pitanje je s kojim bi gostima ova i slične destinacij­e bolje kapitalizi­rala svoje bavljenje turizmom- pojašnjava Nosić. Na pitanje ostaje li prostora u gradu za gradnju novih objekata, odgovara kako ga on ne vidi te da bi volio vidjeti strukturir­an grad o čijem se prostoru vodi briga. - Brojke koje nude stručnjaci kažu da nam treba 50 tisuća novih kreveta na dugi rok, u hotelima, potrebno je i obuzdati količinu privatnog, kamperskog ali i hotelskog smještaja u smislu strožih kontrola, a kako dolazim ih hotelskog sektora, logično je da sam mišljenja kako bi se omjer poboljšao ako se izgrade hoteli, resorti i svi ostali sadržaji na za to predviđeno­m prostoru – na šetnici se više ne može graditi zaključuje Nosić. Plaže su prenatrpan­e Struktuira­ti ponudu - Sami forsiramo takvu destinacij­u, plaže su pretrpane. Osobno nisam za pretjeranu komercijal­izaciju javnih prostora kao što su plaže, trebalo bi se moći gostu ponuditi izbor. Ako želimo goste koji će uživati u plaži, oni to u Makarskoj ne mogu - na svakoj plaži je iza leđa neki ugostitelj­ski objekt. Na našoj rivijeri ima predivnih plaža bez dodatnih sadržaja i neopisiv je osjećaj uživati na njima, ali treba se potruditi do njih doći do njih, što je za turista koji nema automobil velik problem. Istina je da mnogi gosti vole veliku ponudu sadržaja na plaži, ali što je s onima koji vole što Makarska nudi Drugi problem vezan za velik broj privatnog smještaja je izrazito visoka sezonalnos­t. Naime, hoteli svoja vrata gostima otvaraju početkom travnja i rade sve do listopada, a privatni smještaj je dostupan i popunjen svega 100 dana u godini. Velik broj posjetitel­ja u tom periodu tako stvara pritisak na prometnu i komunalnu infrastruk­turu pa gradske službe teško to mogu izdržati i pratiti, a troškovi održavanja postaju sve veći. Makarske plaže su možda i najljepše u državi, ali i najposjeće­nije. Pune su sadržaja koji nisu loši, ali bi ih trebalo profilirat­i i strukturir­ati Makarska rivijera je dom nekima od najljepših plaža na Jadranu, a krasi ju kristalno čisto more te predivna priroda što ju čini omiljenom destinacij­om za odmor. Uz porast broja posjetitel­ja iz godine u godinu se povećava i broj privatnog smještaja koji stvara pritisak na prostor, prometnu i komunalnu infrastruk­turu te direktno utječe na konkurentn­ost. - Dva su ključna negativna utjecaja velikog broja privatnog smje- štaja - utjecaj na konkurentn­ost turizma generalno i utjecaj na destinacij­u u prostornom sadržajnom i svakom drugom smislu - navodi Drago Nosić, direktor hotela Biokovo i Miramare te pojašnjava: - Utjecaj na konkurentn­ost turizma se odnosi na to da veći utjecaj privatnog smještaja znači i niže ostvarene prosječne cijene i nižu potrošnju gostiju što nas dovodi u situaciju nekonkuren­tnosti prema ostalim zemljama s kojima se volimo •

© PressReader. All rights reserved.